Uplata i/ili podizanje efiktivnog stranog novca sa posebnog deviznog računa uređeno je tačkom 13. Zakona o deviznom poslovanju. Rezidenti koji pružaju usluge fizičkim licima mogu primati i uplaćivati u efektivnom stranom novcu preko svojih deviznih računa.
| Tačka 13.
„Rezidenti koji pružaju platne usluge fizičkim licima mogu radi pružanja tih usluga primati uplate efektivnog stranog novca od tih lica, vršiti isplate efektivnog stranog novca tim licima i držati efektivni strani novac u svojoj deviznoj blagajni. Rezidenti iz stava 1. ove tačke mogu, radi pružanja platnih usluga, da uplaćuju/podižu efektivni strani novac sa svog posebnog deviznog računa kod banke.“ |
Držanje efektivnog stranog novca u blagajni po osnovu obavljanja menjačkih poslova uređeno je tačkom 16. Zakona o devznom poslovanju. Ovlašćeni menjači mogu držati efektivan strani novac u svojim blagajnama za obavljanje menjčkih poslova ali i ukoliko pružaju usluge platnog prometa fizičkim licima, ali taj efektivan strani novac iz blagajne može biti korišćen samo za te poslove.
| Tačka 16.
„Menjači, u smislu odluke kojom se uređuju uslovi i način obavljanja menjačkih poslova, mogu po osnovu menjačkih poslova da primaju uplate u efektivnom stranom novcu od fizičkog lica, da tom licu isplaćuju efektivni strani novac i da novac ostvaren po osnovu tih poslova drže u svojoj deviznoj blagajni. Ovlašćeni menjači mogu u svojoj deviznoj blagajni držati efektivni strani novac ostvaren po osnovu menjačkih poslova samo za obavljanje tih poslova. Izuzetno od stava 2. ove tačke, ovlašćeni menjač koji pruža i platne usluge može u svojoj deviznoj blagajni držati efektivni strani novac ostvaren po osnovu menjačkih poslova i poslova pružanja platnih usluga, a taj novac može koristiti samo za obavljanje ovih poslova. Javni poštanski operator koji u svojoj deviznoj blagajni drži efektivni strani novac ostvaren po osnovu menjačkih poslova, poslova pružanja platnih usluga i poslova u vezi sa međunarodnim uputnicama, taj novac može koristiti samo za obavljanje ovih poslova. Banke efektivni strani novac ostvaren po osnovu menjačkih poslova mogu koristiti za obavljanje tih i drugih poslova.“ |
Dopuna slučajeva u kojima se naplata može vršiti i u efektivnom stranom novcu
Dopunjena je tačka 3. Zakona o deviznom poslovanju:
| Tačka 3.
„Rezident – pravno lice, preduzetnik i ogranak stranog pravnog lica mogu, u obavljanju delatnosti za koju su registrovani, vršiti naplatu u efektivnom stranom novcu u sledećim slučajevima: 1) po osnovu izvoza robe i usluga koji se ne može naplatiti preko banke, do iznosa od 15.000 evra po transakciji; 2) po osnovu prodaje robe na međunarodnom aerodromu u slobodnim carinskim prodavnicama i pružanja usluga ishrane i pića u ugostiteljskim objektima posle carinske kontrole; 3) po osnovu prodaje goriva i maziva, te otpreme i prihvata stranih vazduhoplova i brodova; 4) po osnovu prodaje putničkih karata i prehrambenih i drugih proizvoda putnicima u toku međunarodnog putničkog prevoza; 5) po osnovu prodaje putničkih karata za međunarodni saobraćaj koja se vrši za račun nerezidenta; 5a) po osnovu prodaje putničkih karata stranim državljanima – migrantima koji dolaze iz zemalja u kojima su njihovi životi u opasnosti, u domaćem železničkom putničkom prevozu organizovanom radi tranzita tih lica preko teritorije Republike Srbije između graničnih stanica u Republici Srbiji; 6) po osnovu naplate putarine za vozila strane registracije.“ |
Dopunjen je stav 5a) za slučaj kada se prodaja putničkih karata vrši u domaćem železničkom putničkom prevozu, koji je organizovan radi tranzita migrantima koji dolaze iz zemalja u kojima im je ugrožena bezbednost.
Rezidenti koji vrše prodaju putničkih karata migrantima i nerezidentima prema stavu 5 i 5a mogu zadržati najviše 5% efektivnog stranog novca od dnevnog prometa radi vraćanja kusura. Banka može na zahtev rezidenta da ispati strani efektivni novac radi formiranja devizne blagajne.
