U Privrednoj komori Beograda 03.11.2015. godine, održan je jednodnevni seminar na temu “MEĐUNARODNO PREBIJANJE DUGOVANJA I POTRAŽIVANJA, CESIJA I ASIGNACIJA U SPOLJNOJ TRGOVINI”
Cilj seminara je upoznavanje sa aktuelnim propisima iz oblasti deviznog poslovanja koji omogućuju da se spoljnotrgovinski poslovi plaćaju i naplaćuju i “papirološki”, što je do skoro bilo nezamislivo. U cilju upoznavanja privrednika sa svim zakonski dozvoljenim načinima “papirološkog” plaćanja po obavljenim spoljnotrgovinskim poslovima.
Teme na seminaru su bile sledeće:
• Međunarodno prebijanje dugovanja i potraživanja po obavljenom spoljnotrgovinskom poslu – vrste i postupak sprovođenja;
• Primer ugovora – izjave za prebijanje;
• Uslovi za prebijanje dugovanja i potraživanja po osnovu kreditnih posao sa inostranstvom u devizama;
• Asignacija
• osnovne karakteristike asignacije
• primer spoljnotrgovinskog posla koji se može zatvoriti asignacijom;
• Izvršavanje obaveza cesijom;
• primer spoljnotrgovinskog posla koji se može zatvoriti cesijom;
• primer ugovora o cesiji;
• Faktoring poslovi
• Sličnosti izmeđufaktoring poslova i preuzimanja duga;
• Razlike između factoring poslova i preuzimanja duga;
• Prednost faktoring ugovora u odnosu na kredit;
• Prenos potraživanja i preuzimanje dugovanja između nerezidenata
• Učesnici u poslu po osnovu kojeg rezidenti vrše naplatu, odnosno plaćanje trećem licu – nerezidentu;
• Naplaćivanje i plaćanje po poslovima na osnovu kojih rezidenti vrše naplatu, odnosno plaćanje trećem licu – nerezidentu.
Seminar je organizovan u saradnji sa agencijom “IFA -INTERNATIONAL FINANCIAL AGENCY”. Svoja iskustva i znanja sa polaznicima je podelila dipl. ekonomista, Biljana Trifunović, vlasnica i direktorka firme “IFA -INTERNATIONAL FINANCIAL AGENCY”, koja aktivno primenjuje spoljnotrgovinske i devizne propise u realizaciji ovih poslova za veliki broj domaćih i stranih kompanija. Takođe je autor stručnog bloga o finansijama, koji se prema izveštajuWORLDPRESS-a ubraja u veoma uspešne stručne blogove na svetskom nivou, kada govorimo o gore navednoj temi (www.biljanatrifunovicifa.com).
Tema seminara okupila je predstavnike iz sledećih kompanija: Galeb System doo, Šabac, Phoexih Pharma doo, Beograd, Mašinoprojekt kopring AD, Beograd, Forma Ideale, Beograd, IMP – Poslovne usluge doo, Beograd, Alpha Bank Serbija AD, Tehnoekonomik doo, Beograd, Delhaize Serbia doo, Beograd, Telenor doo, Beograd, Banca Intesa AD, Beograd.
Poštovana,
izvezli smo robu za kupca u inostranstvu. Upravo nam je legla uplata od druge firme iz inostranstva za tu robu (obavestili su nas mejlom i u svrhu plaćanja stavili fakturu i firmu na koju smo izvezli. Da li možemo da zadržimo uplatu i na koji način?
Poštovani/a,
zakonom je regulisano da možete da naplatite potraživanja od drugog nerezidenta a ne od onog koji vam duguje, to je regulisano člano 33. Zakona o deviznom poslovanju. S obzirom da vas je kupac samo obavestio da će platiti drugi nerezident, a ne firma kojoj ste izvezli, potrebno je da donesete IZJAVU O PRIHVATANJU UPLATE OD DRUGOG NEREZIDENTA A NE ONOG KOJI VAM DUGUJE. U odluci će te navesti podatke kome ste izvezli robu, naziv i mesto, šta ste izvezli, cenu i broj i datum računa, kao i JCI. Takođe, navedite da prihvatate uplatu od drugog nerezidenta i navedite sve njegove podatke: naziv, sedište… Izjavu potpisuje odgovorno lice u firmi, i sa rasporedom priliva, poslovnoj banci dostavljate i overenu izjavu. Pozdravljam vas
Poštovana Biljana,
Zahvaljujem na brzom odgovoru i molim Vas za predračun za pretplatu za naredni period .
Pretplata nam Ističe početkom aprila.
doo“Savić Company“Bijeljina.
Srdačan pozdrav!
Jasna.
Postovana Biljana,
imamo situaciju da je otac vlasnik 60%, ajedan sin 40%, jednog doo.(A)
Drugi sin je valsnik drugog doo (B)100%.
Da li su ta dva doo A i B povezana pravna lica i da li se radi studija o transfernim cenama ako su imali medjusobne transakcije(poyajmice) bez kamate.
Srdacan poydrav Malina Pamin doo
kmalina@open.telekom.rs
Poštovani gospodine Pavloviću,
ova dva privredna društva, su povezana lica po članu 59. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, po rodbinskim odnosima. Ukoliko su imali međusobnih transakcija u toku 2015. godine dužni su da urade izveštaj – studiju o transfernim cenama. Kada se radi o pozajmici bez kamate situacija je sledeća, primalac pozajmice bez kamate, nema nikakvih obaveza po tom pitanju. Što se tiče davaoca, on je u nepovoljnijem položaju, potrebno je da se uradi mala studija, u smislu da se utvrdi kolika bi bio prihod od kamate da se kojim slučajem naplatio, i to se primenjuje propisana kamatna stopa od strane Ministarstva finansija koja je za dinarske pozajmice / kratkoročne utvrđena od 10,81%, što je praktično više od svake bankarske kamate. Ali, tako je propisano, da bi se firme pozajmljivale od banaka, a ne da preuzimaju posao bankama. Dobijena suma, za ne naplaćenu kamatu uključuje se u PB-1 i povećava oporezivu osnovicu. Pozdravljam vas
Poštovana Biljana,
Molima Vas za odgovor:Da li može da se radi međunarodna cesija kad firma iz Srbije ima obavezu prema drugoj firmi iz Srbije a firma poverilac ima obevezu prema firmi u Republici Srpskoj koja ima obavezu prema prvoj firmi( dužniku ) iz Srbije.
Srdačan pozdrav!
Jasna Tanasić
Poštovana Jasna,
nema zakonskih prepreka, da potpišete ugovor o cesiji i da se međusoban dugovanja i potraživanja na taj način zatvore. Pozdravljam vas