Šta je CBAM?
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je mehanizam Evropske unije kojim se na određenu robu uvezenu iz zemalja van EU obračunava trošak prema količini ugljen-dioksida nastaloj tokom njene proizvodnje. Njegov cilj je da uvozna roba snosi uporediv trošak emisija kao ista roba proizvedena u EU.
Definitivni režim Mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika – CBAM primenjuje se od 1. januara 2026. godine.
Prvu godišnju CBAM deklaraciju podnosi ovlašćeni CBAM deklarant u Evropskoj uniji najkasnije do 30. septembra 2027. godine, ali se ona odnosi na robu uvezenu u EU tokom cele 2026. godine.
To znači da 2027. godine neće biti dovoljno da proizvođač iz Srbije naknadno sastavi tabelu na osnovu procene. Moraju postojati podaci koji su nastajali tokom proizvodnje u 2026. godini, odgovarajuća dokumentacija, metodologija obračuna i dokaziv trag od ulaznih sirovina i energenata do količine proizvedene CBAM robe.
Pravna obaveza podnošenja CBAM deklaracije prvenstveno je na uvozniku, odnosno ovlašćenom CBAM deklarantu u EU. Međutim, podatke o stvarnim ugrađenim emisijama najvećim delom može da obezbedi samo proizvođač iz Srbije.
Zato CBAM za srpske izvoznike nije tema koja počinje 2027. godine. Ona je već počela.
Zašto je 2026. ključna godina za srpske izvoznike
Tokom prelaznog perioda, od 1. oktobra 2023. do 31. decembra 2025. godine, uvoznici CBAM robe u Evropsku uniju podnosili su tromesečne izveštaje o ugrađenim emisijama, ali bez obaveze kupovine i predaje CBAM sertifikata.
Od 1. januara 2026. godine CBAM je ušao u definitivni režim. Ugrađene emisije više nisu samo statistički podatak. One postaju osnov za utvrđivanje broja CBAM sertifikata koje je ovlašćeni deklarant u EU dužan da preda.
Prva godišnja CBAM deklaracija podnosi se do 30. septembra 2027. godine za robu uvezenu tokom 2026. godine.
Prema tome, postoji vremenska razlika između:
- trenutka kada nastaju podaci o proizvodnji i emisijama – tokom 2026. godine;
- trenutka kada se podnosi prva godišnja CBAM deklaracija – 2027. godine.
Upravo ta razlika može da stvori problem proizvođačima koji smatraju da još imaju vremena.
Ako podaci nisu uredno prikupljani u trenutku kada su energenti i sirovine korišćeni, a CBAM roba proizvedena, njihova naknadna rekonstrukcija može biti veoma teška, nepouzdana ili nemoguća za verifikaciju.
Ko podnosi CBAM deklaraciju, a ko obezbeđuje podatke
CBAM deklaraciju ne podnosi automatski srpski proizvođač.
Deklaraciju podnosi ovlašćeni CBAM deklarant u Evropskoj uniji. To će najčešće biti uvoznik iz EU ili, u određenim slučajevima, posredni carinski zastupnik.
Međutim, uvoznik iz EU nema neposredan uvid u:
- potrošnju goriva u proizvodnom pogonu u Srbiji;
- količinu električne energije utrošene u proizvodnji;
- emisije koje nastaju u tehnološkom procesu;
- poreklo i ugrađene emisije korišćenih prekursora;
- raspodelu emisija između različitih proizvoda;
- količinu proizvoda proizvedenu u određenom proizvodnom procesu.
Te podatke mora da obezbedi proizvođač, odnosno operater proizvodnog postrojenja izvan EU.
Zbog toga se formalna obaveza uvoznika u EU pretvara u veoma konkretnu poslovnu obavezu njegovog dobavljača iz Srbije.
Na koju robu se CBAM primenjuje
CBAM se trenutno primenjuje na određenu robu iz sledećih sektora:
- cement;
- gvožđe i čelik;
- aluminijum;
- đubriva;
- električna energija;
- vodonik.
Ipak, nije dovoljno utvrditi da proizvod pripada jednom od navedenih sektora. Primena CBAM-a proverava se prema tarifnoj oznaci robe, odnosno oznakama Kombinovane nomenklature EU navedenim u Aneksu I Uredbe (EU) 2023/956.
Zato se provera uvek vrši prema konkretnoj tarifnoj oznaci proizvoda.
Na primer, nije svaka roba koja sadrži aluminijum automatski CBAM roba. Isto tako, određeni proizvod od gvožđa ili čelika može biti obuhvaćen CBAM-om iako ga proizvođač ne smatra „osnovnim čeličnim proizvodom“.
Prag od 50 tona ne oslobađa proizvođača od svih poslovnih zahteva
Izmenama CBAM pravila uveden je jedinstveni godišnji prag od 50 tona neto mase, koji se računa po uvozniku za zbirnu količinu odgovarajuće CBAM robe iz četiri sektora:
- gvožđe i čelik;
- aluminijum;
- cement;
- đubriva.
Prag se ne primenjuje na uvoz električne energije i vodonika.
To znači da uvoznik koji tokom kalendarske godine ostane ispod propisanog praga, po pravilu, neće imati pune CBAM obaveze za navedenu robu.
Međutim, srpski proizvođač ne treba automatski da zaključi da zbog manje pojedinačne isporuke nema potrebe da prati emisije.
Prag se prati po uvozniku na nivou cele kalendarske godine, a ne po jednoj pošiljci, fakturi ili dobavljaču. Srpski izvoznik najčešće ne zna koliko je CBAM robe njegov kupac uvezao od drugih dobavljača.
Pored toga, jedan proizvođač može da izvozi robu većem broju kupaca u EU, od kojih će neki preći prag, a neki neće.
Šta se dešava ako proizvođač ne dostavi stvarne podatke
Kada proizvođač iz Srbije ne obezbedi potrebne podatke o stvarnim ugrađenim emisijama, uvoznik u EU može biti prinuđen da koristi propisane podrazumevane vrednosti.
To ne znači da je problem rešen.
Korišćenje podrazumevanih vrednosti može da utiče na:
- broj CBAM sertifikata koje uvoznik mora da preda;
- ukupan trošak uvoza;
- konkurentnost robe iz Srbije;
- odluku kupca da promeni dobavljača;
- cenu koju je kupac spreman da plati.
Proizvođač koji može da dokaže niže stvarne emisije može imati konkretnu tržišnu prednost u odnosu na proizvođača koji podatke nema.
CBAM zato više nije samo pitanje izveštavanja. Postaje deo kalkulacije cene, pregovora sa kupcem i dugoročnog opstanka na tržištu EU.
Nastavak teksta dostupan je korisnicima PREMIUM pretplate.
U nastavku je detaljno objašnjeno:
- koje podatke srpski proizvođač treba da prikuplja;
- ko u preduzeću treba da bude odgovoran za CBAM;
- kako se povezuju proizvodnja, nabavka, energetika i prodaja;
- zašto račun za električnu energiju nije dovoljan dokaz;
- kako se postupa sa prekursorima;
- kada su potrebne stvarne i verifikovane emisije;
- šta treba urediti ugovorom sa kupcem iz EU;
- kako izgleda praktična CBAM kontrolna lista.
Pravni okvir
Osnovni pravni izvori za definitivni CBAM režim su:
- Uredba (EU) 2023/956 o uspostavljanju Mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika;
- Uredba (EU) 2025/2083, kojom je CBAM pojednostavljen i izmenjen;
- Sprovedbena uredba Komisije (EU) 2025/2547 o metodama izračunavanja emisija ugrađenih u robu;
- Sprovedbena uredba Komisije (EU) 2025/2546 o primeni principa verifikacije;
- Delegirana uredba Komisije (EU) 2025/2551 o akreditaciji verifikatora i verifikaciji emisija;
- ostali sprovedbeni i delegirani propisi kojima su uređeni CBAM registar, cena sertifikata, prilagođavanje po osnovu besplatne dodele EU ETS jedinica i razmena podataka sa carinskim organima.
Uredba EU neposredno obavezuje uvoznika, odnosno ovlašćenog CBAM deklaranta u EU. Srpski proizvođač nije ovlašćeni CBAM deklarant samo zato što izvozi robu.
Ipak, on ima ključnu ulogu u pribavljanju i dokazivanju podataka o stvarnim emisijama iz postrojenja u Srbiji.
Šta sadrži godišnja CBAM deklaracija
Ovlašćeni CBAM deklarant do 30. septembra 2027. godine prijavljuje podatke za 2026. godinu, uključujući:
- ukupnu količinu svake vrste uvezene CBAM robe;
- ukupne emisije ugrađene u tu robu;
- broj CBAM sertifikata koji treba predati;
- umanjenje po osnovu cene ugljenika koja je stvarno plaćena u trećoj zemlji, kada su za to ispunjeni uslovi;
- prilagođavanje kojim se uzima u obzir besplatna dodela jedinica u okviru EU ETS sistema.
Ako se prijavljuju stvarne ugrađene emisije robe uvezene od 1. januara 2026. godine, te emisije moraju biti verifikovane od akreditovanog CBAM verifikatora.
Uvoznik zato ne može samostalno da prihvati bilo koju tabelu koju mu dobavljač pošalje. Podaci moraju biti obračunati prema CBAM metodologiji i potkrepljeni dokumentacijom koja omogućava verifikaciju.
Podaci moraju biti povezani sa konkretnim postrojenjem
Jedna od najčešćih grešaka bila bi da se emisije izračunaju samo na nivou celog privrednog društva.
CBAM podatak se vezuje za:
- proizvodno postrojenje;
- određeni proizvodni proces;
- vrstu CBAM robe;
- količinu proizvedene robe;
- relevantan period proizvodnje.
Ako isto privredno društvo ima više proizvodnih lokacija, podaci se ne mogu nekritički objediniti i pretvoriti u jedan prosečan podatak.
Takođe, ako se u istom postrojenju proizvode CBAM i druge vrste robe, potrebno je urediti način raspodele emisija između odgovarajućih proizvodnih procesa i proizvoda.
Koje podatke proizvođač mora da prikuplja
Obim podataka zavisi od vrste robe i tehnološkog procesa. Ipak, proizvođač treba da obezbedi najmanje sledeće grupe podataka.
1. Podaci o postrojenju
Potrebno je evidentirati:
- naziv i adresu postrojenja;
- identitet operatera postrojenja;
- geografsku lokaciju;
- opis proizvodnih procesa;
- tehničke veze između proizvodnih jedinica;
- proizvodne linije na kojima nastaje CBAM roba;
- granice postrojenja i granice relevantnih proizvodnih procesa.
Granice moraju biti jasno određene, jer se samo tako može utvrditi koji izvori emisija pripadaju proizvodnji određene robe.
2. Podaci o proizvedenoj robi
Za svaki relevantan proizvod potrebno je obezbediti:
- trgovački naziv robe;
- tačnu tarifnu oznaku prema Kombinovanoj nomenklaturi EU;
- vrstu CBAM robe;
- količinu proizvedene robe;
- količinu prodate i izvezene robe;
- jedinicu mere;
- proizvodni period;
- podatak o proizvodnoj liniji ili procesu u kojem je roba nastala.
Tarifno svrstavanje je početna tačka. Bez tačne tarifne oznake nije moguće pouzdano utvrditi da li roba pripada CBAM području.
3. Podaci o gorivima i energentima
Potrebno je pratiti:
- vrstu potrošenog goriva;
- količinu goriva;
- donju toplotnu moć, kada je relevantna;
- faktor emisije;
- faktor oksidacije ili konverzije, kada je primenjiv;
- prirodni gas, mazut, ugalj, koks, dizel i druga goriva;
- proizvedenu i utrošenu merljivu toplotnu energiju;
- uvezenu ili prenetu toplotnu energiju;
- utrošenu električnu energiju, kada se indirektne emisije uključuju u obračun.
Račun za električnu energiju ili gorivo može biti važan dokaz, ali sam po sebi najčešće nije dovoljan.
Ako jedan račun obuhvata više pogona, proizvodnih linija i pomoćnih aktivnosti, mora postojati metod kojim se potrošnja pripisuje relevantnom proizvodnom procesu.
4. Podaci o procesnim emisijama
Pored emisija koje nastaju sagorevanjem goriva, u određenim proizvodnim procesima postoje i procesne emisije.
To su emisije koje nastaju kao posledica hemijske ili fizičke transformacije materijala, a ne samo zbog potrošnje energenata.
Proizvođač zato treba da evidentira:
- vrstu i količinu materijala koji ulaze u proces;
- njihov hemijski sastav, kada je relevantan;
- količinu proizvoda i nusproizvoda;
- otpadne gasove;
- laboratorijske analize;
- parametre potrebne za izračunavanje procesnih emisija.
Poseban problem – emisije ugrađene u prekursore
Ugrađene emisije finalne CBAM robe ne moraju poticati samo iz poslednje faze proizvodnje.
U obračun mogu da uđu i emisije relevantnih prekursora, odnosno ulaznih materijala koji se koriste za proizvodnju složenije CBAM robe.
Na primer, proizvođač određenog proizvoda od čelika može kupovati čelični poluproizvod od drugog proizvođača. Emisije tog poluproizvoda mogu biti deo ukupnih ugrađenih emisija finalne robe.
To znači da srpski proizvođač, pored svojih podataka, može zavisiti i od podataka dobavljača.
Za svaki relevantan prekursor potrebno je pratiti:
- naziv i vrstu prekursora;
- tarifnu oznaku;
- kupljenu i utrošenu količinu;
- naziv i postrojenje proizvođača;
- stvarne ugrađene emisije;
- izveštaj o verifikaciji, kada je potreban;
- period na koji se podatak odnosi.
Važno
Komercijalna faktura za nabavku prekursora ne sadrži podatke potrebne za CBAM obračun.
Ako dobavljač prekursora ne može da obezbedi podatke o ugrađenim emisijama, problem se prenosi na proizvođača finalne robe, a zatim i na uvoznika u EU.
CBAM zato zahteva upravljanje celim lancem snabdevanja, a ne samo sopstvenom proizvodnjom.
Zašto račun za struju nije dovoljan
Pretpostavimo da fabrika ima jedan merni priključak i proizvodi:
- CBAM robu;
- robu koja nije obuhvaćena CBAM-om;
- poluproizvode za sopstvenu potrošnju;
- robu za domaće tržište;
- robu za izvoz u različite zemlje.
Ukupan račun za električnu energiju pokazuje potrošnju cele fabrike, ali ne pokazuje koliko električne energije pripada konkretnoj količini određene CBAM robe.
Potrebno je obezbediti pouzdan način raspodele, na primer prema:
- posebnim mernim uređajima;
- radnim satima mašina;
- tehničkoj snazi opreme i vremenu rada;
- proizvodnim nalozima;
- masi proizvedene robe;
- drugim proverljivim parametrima koji odgovaraju tehnološkom procesu.
Izabrani metod mora biti dosledan, dokumentovan i dovoljno pouzdan da može da izdrži proveru verifikatora.
Plan praćenja podataka
Proizvođač treba da uspostavi interni plan praćenja koji najmanje definiše:
- granice postrojenja;
- proizvodne procese;
- izvore emisija;
- vrste goriva i materijala;
- način merenja količina;
- korišćene merne uređaje;
- izvore podataka;
- odgovorna lica;
- metode obračuna;
- način raspodele emisija;
- postupak kontrole podataka;
- postupanje u slučaju nedostajućih ili pogrešnih podataka;
- način čuvanja dokumentacije.
Plan praćenja nije dokument koji treba sastaviti tek pred verifikaciju. On treba da opisuje sistem koji se stvarno primenjuje tokom perioda za koji se emisije obračunavaju.
Ko u preduzeću treba da bude uključen
CBAM ne može kvalitetno da vodi samo jedan zaposleni iz izvoza ili računovodstva.
U proces treba uključiti najmanje:
Jedno lice treba imenovati za koordinatora, ali podaci nastaju u više organizacionih delova. |
Funkcija | Podaci i odgovornost |
Spoljna trgovina | Tarifne oznake, kupci, tržište EU, izvezene količine |
Proizvodnja | Proizvodni procesi, nalozi, količine proizvoda i poluproizvoda |
Energetika | Potrošnja goriva, struje, toplote i rad mernih uređaja |
Nabavka | Dobavljači, sirovine, prekursori i podaci o njihovim emisijama |
Tehnologija | Materijalni bilansi, procesne emisije i tehnički parametri |
Zaštita životne sredine | Praćenje emisija i postojeće ekološke evidencije |
Finansije | Troškovi energije, eventualna cena ugljenika i dokumentacija |
IT | Povezivanje podataka i pouzdanost evidencija |
Pravna služba | Ugovorne obaveze prema kupcima i dobavljačima |
Stvarne emisije ili podrazumevane vrednosti
U određenim slučajevima CBAM deklarant može koristiti podrazumevane vrednosti koje objavljuje Evropska komisija.
Međutim, oslanjanje na podrazumevane vrednosti nije uvek poslovno najbolje rešenje.
Ako su stvarne emisije srpskog proizvođača niže od odgovarajuće podrazumevane vrednosti, dokazivanje stvarnih emisija može:
- smanjiti CBAM obavezu kupca;
- povećati konkurentnost proizvoda;
- ojačati poziciju proizvođača u pregovorima;
- sprečiti da kupac traži alternativnog dobavljača.
Sa druge strane, stvarne vrednosti koje se prijavljuju za robu uvezenu od 1. januara 2026. moraju biti izračunate prema važećoj metodologiji i verifikovane od akreditovanog CBAM verifikatora.
Zato odluka ne treba da bude: „Poslaćemo kupcu podatke koje imamo“, već:
- proveriti da li postoje potpuni ulazni podaci;
- proveriti da li je metodologija usklađena sa CBAM pravilima;
- proceniti odnos stvarnih i podrazumevanih vrednosti;
- pripremiti se za verifikaciju;
- dogovoriti način dostavljanja podataka uvozniku.
Uloga akreditovanog CBAM verifikatora
Verifikator proverava:
- metodologiju praćenja;
- granice postrojenja i proizvodnih procesa;
- tačnost ulaznih podataka;
- merne uređaje i dokumentaciju;
- obračun emisija;
- raspodelu emisija između proizvoda;
- podatke o prekursorima;
- pouzdanost konačnog podatka o ugrađenim emisijama.
Verifikacija nije isto što i izrada obračuna.
Odgovornost proizvođača je da uspostavi sistem, prikupi podatke i obračuna ugrađene emisije. Verifikator zatim daje nezavisnu ocenu tog obračuna i izdaje izveštaj o verifikaciji.
Ako podaci nisu nastajali tokom 2026. godine, verifikator ih ne može naknadno „stvoriti“.
CBAM registar i proizvođači izvan EU
Operateri postrojenja izvan EU mogu da koriste odgovarajući modul CBAM registra namenjen operaterima postrojenja u trećim zemljama.
Putem registra mogu da:
- evidentiraju postrojenje;
- unesu podatke o ugrađenim emisijama;
- povežu podatke sa izveštajem o verifikaciji;
- omoguće ovlašćenom CBAM deklarantu pristup podacima.
Ovakav način dostavljanja podataka smanjuje potrebu da proizvođač iste poverljive proizvodne informacije pojedinačno dostavlja svakom kupcu.
Uvoznik podatke zatim koristi za godišnju CBAM deklaraciju.
Ipak, registracija postrojenja i unošenje konačnog podatka ne zamenjuju internu evidenciju i prateću dokumentaciju proizvođača.
Šta treba ugovoriti sa kupcem iz EU
CBAM zahtevi treba da budu deo komercijalnog odnosa, a ne neformalna razmena tabela pred istekom roka.
Ugovorom ili aneksom ugovora treba urediti:
- da li je roba obuhvaćena CBAM-om;
- ko utvrđuje tarifnu oznaku;
- koje podatke proizvođač dostavlja;
- format i rok dostavljanja;
- period na koji se podaci odnose;
- obavezu verifikacije;
- ko snosi trošak verifikacije;
- način dostavljanja podataka putem CBAM registra;
- zaštitu poslovno osetljivih informacija;
- postupanje ako podaci nisu dostupni;
- odgovornost za netačne ili nepotpune podatke;
- promenu cene ako CBAM trošak značajno poraste;
- obavezu kupca da proizvođaču dostavi svoj EORI broj i druge potrebne podatke.
Važno
Nije opravdano da srpski proizvođač bez ugovornog uređenja preuzme neograničenu odgovornost za sve CBAM troškove, kazne i posledice koje mogu nastati kod uvoznika.
Uvoznik ostaje odgovoran za svoju CBAM deklaraciju, dok proizvođač treba da odgovara za tačnost i potpunost podataka koje je dostavio, u granicama jasno uređenim ugovorom.
Praktičan primer
Srpsko privredno društvo proizvodi čelične konstrukcione elemente obuhvaćene CBAM-om i izvozi ih kupcu u Nemačkoj.
Proizvodnja tokom 2026. koristi:
- kupljeni čelični poluproizvod;
- prirodni gas;
- električnu energiju;
- pomoćne materijale;
- više proizvodnih linija koje istovremeno proizvode CBAM i drugu robu.
Da bi kupcu dostavilo upotrebljiv podatak, privredno društvo mora da:
- potvrdi tarifnu oznaku finalnog proizvoda;
- utvrdi proizvodni proces i njegove granice;
- prati količinu proizvedene robe;
- utvrdi količinu čeličnog prekursora utrošenog u proizvodnji;
- pribavi podatke o ugrađenim emisijama prekursora;
- evidentira potrošnju prirodnog gasa;
- rasporedi potrošnju električne energije između proizvodnih linija;
- izračuna direktne i druge relevantne emisije;
- dokumentuje korišćene metode i izvore podataka;
- omogući verifikaciju;
- dostavi verifikovane podatke kupcu preko odgovarajućeg sistema.
Ako preduzeće tek u avgustu 2027. počne da traži koliko je prirodnog gasa i čeličnog poluproizvoda utrošeno za konkretnu CBAM robu tokom 2026, možda će imati ukupne račune, ali neće imati pouzdanu vezu između tih računa i određenog proizvoda.
Najčešće greške u praksi
Greška 1: „Prijava se podnosi 2027, pa ćemo tada prikupiti podatke“
Netačno. Prijava se podnosi 2027, ali se odnosi na robu uvezenu i emisije nastale tokom 2026. godine.
Greška 2: „CBAM je obaveza našeg kupca, a ne naša“
Formalna obaveza prijavljivanja jeste na ovlašćenom deklarantu u EU, ali bez podataka proizvođača kupac ne može da prijavi stvarne emisije.
Greška 3: „Dovoljno je dostaviti godišnju potrošnju struje i gasa“
Nije dovoljno ako se ne može dokazati koji deo potrošnje pripada proizvodnji konkretne CBAM robe.
Greška 4: „Naša pošiljka je manja od 50 tona“
Prag se računa po uvozniku, zbirno tokom kalendarske godine, a ne po pojedinačnoj pošiljci.
Greška 5: „Prekursor smo kupili, pa njegove emisije nisu naša briga“
Emisije relevantnog prekursora mogu biti uključene u ugrađene emisije finalnog proizvoda.
Greška 6: „Verifikator će napraviti obračun“
Verifikator proverava obračun i podatke. On ne može da zameni evidenciju koja nije vođena.
Kontrolna lista za srpskog proizvođača
Proizvođač treba odmah da proveri:
- Da li izvozimo robu iz Aneksa I CBAM uredbe?
- Da li je tarifna oznaka proverena prema Kombinovanoj nomenklaturi EU?
- U kom postrojenju i proizvodnom procesu roba nastaje?
- Da li od 1. januara 2026. raspolažemo podacima o proizvodnim količinama?
- Da li posebno pratimo potrošnju goriva i energije?
- Da li imamo odgovarajuća merenja ili dokumentovan metod raspodele?
- Da li proizvodnja uključuje relevantne prekursore?
- Možemo li od dobavljača prekursora dobiti podatke o emisijama?
- Da li postoji interni plan praćenja?
- Da li su imenovana odgovorna lica?
- Da li su podaci dovoljno pouzdani za verifikaciju?
- Da li je sa kupcem ugovoreno ko snosi trošak verifikacije?
- Da li je uređen način dostavljanja i zaštite poverljivih podataka?
- Da li smo procenili razliku između stvarnih i podrazumevanih vrednosti?
- Da li kupac očekuje podatke preko CBAM registra?
Savet iz prakse
Nemojte početi od pitanja: „Koji obrazac treba da popunimo?“
Počnite od četiri konkretnija pitanja:
- Koju CBAM robu proizvodimo?
- U kom procesu i postrojenju ona nastaje?
- Koji podaci ulaze u obračun njenih emisija?
- Da li te podatke možemo da dokažemo dokumentacijom za celu 2026. godinu?
Obrazac je završna faza. Najveći deo posla nalazi se u organizaciji proizvodnih, energetskih, nabavnih i tehničkih podataka.
Šta treba zapamtiti
Prva godišnja CBAM deklaracija podnosi se do 30. septembra 2027. godine, ali obuhvata robu uvezenu u EU od 1. januara do 31. decembra 2026. godine.
Pravnu obavezu podnošenja deklaracije ima ovlašćeni CBAM deklarant u EU. Ipak, srpski proizvođač mora da obezbedi podatke o svom postrojenju, proizvodnji i stvarnim ugrađenim emisijama.
Ti podaci ne mogu pouzdano nastati godinu dana nakon proizvodnje. Moraju se pratiti, dokumentovati i kontrolisati dok se proizvodnja odvija.
Za srpskog izvoznika CBAM više nije samo ekološko pitanje. On neposredno utiče na:
- cenu proizvoda;
- trošak kupca;
- uslove ugovora;
- izbor dobavljača;
- konkurentnost na tržištu EU;
- očuvanje postojećih izvoznih poslova.
Proizvođač koji do septembra 2027. čeka da vidi šta će kupac tražiti već je zakasnio. Proizvođač koji tokom 2026. uspostavi pouzdan sistem podataka gradi ozbiljnu konkurentsku prednost.
ODGOVORI NA NAJČEŠĆA PITANJA
Kada se podnosi prva godišnja CBAM deklaracija?
Prva godišnja CBAM deklaracija podnosi se najkasnije do 30. septembra 2027. godine i odnosi se na CBAM robu uvezenu u Evropsku uniju tokom 2026. godine.
Da li srpski proizvođač podnosi CBAM deklaraciju?
Po pravilu, ne. CBAM deklaraciju podnosi ovlašćeni CBAM deklarant u EU, najčešće uvoznik ili odgovarajući posredni carinski zastupnik. Srpski proizvođač obezbeđuje podatke o proizvodnji i ugrađenim emisijama.
Od kada treba prikupljati podatke za prvu CBAM deklaraciju?
Podatke treba prikupljati od 1. januara 2026. godine, jer prva godišnja deklaracija obuhvata robu uvezenu tokom cele 2026. godine.
Da li je dovoljno dostaviti račune za struju i gas?
Ne. Potrebno je dokazati koji deo ukupne potrošnje pripada konkretnom proizvodnom procesu i određenoj količini CBAM robe.
Da li stvarne emisije moraju biti verifikovane?
Da. Stvarne emisije ugrađene u robu uvezenu od 1. januara 2026. godine moraju biti verifikovane od akreditovanog CBAM verifikatora ako se koriste u CBAM deklaraciji.
Šta ako proizvođač nema podatke o stvarnim emisijama?
Uvoznik može biti prinuđen da koristi propisane podrazumevane vrednosti. To može povećati njegov CBAM trošak i umanjiti konkurentnost robe srpskog proizvođača.
Da li se prag od 50 tona računa po pošiljci?
Ne. Prag se računa po uvozniku i zbirno za kalendarsku godinu za relevantnu CBAM robu iz sektora gvožđa i čelika, aluminijuma, cementa i đubriva.
Da li prag od 50 tona važi za električnu energiju i vodonik?
Ne. Jedinstveni maseni prag od 50 tona ne primenjuje se na električnu energiju i vodonik.
Da li proizvođač mora da prati emisije kupljenih poluproizvoda?
Ako je kupljeni poluproizvod relevantan prekursor prema CBAM metodologiji, njegove ugrađene emisije mogu biti uključene u emisije finalne CBAM robe.
Izvori
- Uredba (EU) 2023/956 – prečišćen tekst sa izmenama
- Uredba (EU) 2025/2083 o pojednostavljenju i jačanju CBAM-a
- Sprovedbena uredba Komisije (EU) 2025/2547 o obračunu ugrađenih emisija
- Evropska komisija – CBAM zakonodavstvo i smernice
- Evropska komisija – CBAM verifikacija
- Evropska komisija – CBAM pitanja i odgovori, maj 2026.
Napomena: Tekst je pripremljen prema propisima i zvaničnim informacijama dostupnim na dan 11. avgusta 2026. godine.
