Kontakt
Biljana Trifunovic
IFA-INTERNATIONAL FINANCIAL AGENCY d.o.o.
Beograd, ul. Ðorda Nešica br. 2
Tel. 011/208-54-10; 208-54-11;
E-Mail: biljana@ifa.co.rs
E-Mail: biljana.ifa@gmail.com
119 komentara
Ostavite komentar ili pitanje
You must be logged in to post a comment.
Nov 09, 2011 @ 21:03:01
obracam Vam se sa molbom da u nekom od svojih sledecih postova obradite teme vezane za:
1. popunjavanje Kontrolnika uvoza/izvoza roba i usluga, posebano me interesuje deo vezan za pravdanje razlika u vrednosti (kakva je to odluka nadležnog organa, kada se ona donosi, ko je donosi, za koje situacije i iznose i sl.),
2. obaveštavanje nadležnih državnih institucija o svakom uvoznom/izvoznom poslu tj. svakom placanju, odnosno naplati iz inostranstva (kada se obaveštava Devizni inspektorat (Ministarstvo finansija), rokovi za podnošenje dokumentacije…).
Završila sam ekonomski fakultet i od skoro radim na poslovima uvoza i izvoza, pošto nemam nikakvog prakticnog iskustva na ovim poslovima, svaka informacija i Vaš savet bi mi dobrodošao.
Unapred zahvalna,
Vera Peric
Nov 09, 2011 @ 22:25:19
pozdrav Maja Enis
Feb 13, 2012 @ 16:18:08
Feb 13, 2012 @ 16:14:14
da li je moguce da jedno lice koje je osnivac jednoclanog drustva i njegov direktor, osnuje jos jedno jednoclano DOO privdedno drustvo sa istom delatnoscu, u kome ce takodje biti direktor?
Svojevremeno je APR bez problema registrovao ovakva drustva , bez obzira na konfilktnost interesa i ostala zakonska ogranicenja. Da li smatrate da je i nakon stupanja na snagu novog Zakona o privrednim drustvima moguce registrovati jedno fizicko lice nekoliko puta kao osnivaca i direktora u jednoclanim doo privrednim drustvima sa istom sifrom delatnosti?
S postovanjem,
Marija
Feb 23, 2012 @ 20:56:00
Feb 27, 2012 @ 19:57:34
Potpuno bih se slozila sa Vama, sto se tice zakona iz 1995.godine. Pomogli ste mi da razresim svoju dilemu, kada su u pitanju Zakon o Privrednim drustvima iz 2004, kao i njegov sledbenik, najnoviji zakon, koji je stupio na snagu 1. februara ove godine (2012.)
Sve pohvale za nacin rada, brigu o klijentima, razumevanje materije kojom se bavite, interdisciplinarnost. ..
Zelim Vam puno zdravlja, srece i uspeha.
Marija
Apr 09, 2012 @ 10:46:50
imam jedno pitanje na koje odgovor nisam pronašao nigde na netu: šta sa rashodovanom opremom zatvorenog DOO? DOO je bio u stecaju i na kraju zatvoren (na sajtu APR-a je i okacena odluka Privrednog suda o zatvaranju pre 6 meseci).
Da li preostala oprema (ništa veliko ni bitno, ali ipak postoji par kompjutera, štampac, 3 kanc stola) može da se “baci” ili mora da se cuva? Da napomenem da kompjuteri nisu u ispravnom stanju, kao ni štampac.
Bio bih vam mnogo zahvalan na odgovoru
Apr 10, 2012 @ 07:51:31
Apr 10, 2012 @ 09:26:58
May 14, 2012 @ 16:08:21
Molim Vas za pomoc vezano za rubriku pravdanje razlika, odnosno kako se upisuju podaci u ovu rubriku i da li je potrebno i kako izvestavati Devizni inspektorat ili Narodnu banku?
Konkretno me interesuje sledeci slucaj: Robu od inodobavljaca platili smo avansno u celosti prema profakturi. Medjutim, inodobavljac nam je poslao manju kolicinu, kao i uredan racun uz ovu robu, tako da smo sada u pretplati. Interesuje da li je potrebno i kako upisati ovu pretplatu u knjigu kontrolnika, odnosno da li je potrebno dostaviti neku dokumentaciju Deviznom inspektoratu ili NBS. Takodje, da li je moguce koristiti ovu pretplatu za neki novi uvoz od istog inodobavljaca, ali pod drugim kontrolnikom uvoza, i opet da li je potrebno unositi neke podatke u rubriku Pravdanje razlika, odnosno da li je potrebno dostaviti neku dokumentaciju Deviznom inspektoratu ili NBS?
Unapred Vam se zahvaljujem!
S postovanjem,
Ivana Petrovic
May 14, 2012 @ 21:25:53
1. Ako je razlika izmedju placene i isporucene robe mala, i ukoliko se to vama isplati vi mozete da uradite otpis potrazivanja, tako sto ce nadlezni organ u firmi da donese Odluku o otpisu potrazivanja, i da tu razliku knjizite na troskove poslovanja, sto vam se ne isplati ako je cifra veca.
2. Za vise uplacena avansna sredstva mozete da uvezete novu kolicinu robe, i to po istom kontrolniku, da ne bi imali problema sa ispravkom broj kontrolnika kod Deviynog inspektorata, jer prilikom avansnog placanja vi ste dali broj kontrolnika, i on je evidentiran automatski kod DI i NBS, vi ste sa ino partnerom napravili ugovor ili imate porudzbenicu na odredjenu kolicinu robe, poslao vam je manje, sada u sledecoj isporuci salje vam ostatak robe po istom ugovoru i kontrolniku, i tako zatvarate predmet, i ukoliko naknadna isporuka bude vece vrednosti od avansnog placanja samo doplatite razliku, i opet kraj predmeta.
Bitno je da proverite datume, jer ukoliko je proslo vise od godinu dana od kada ste uplatili avans, za postojecu razliku trebali bi da prijavite kreditni odnos potrazivanje za placenu a ne isporucenu robu.
Opet sve zavisi kako se resite da zatvorite predmet, ali drugi predlog vam je najbolji. Pozdrav, i sve najbolje!
May 15, 2012 @ 08:05:43
Hvala Vam na brzom i iscrpnom odgovoru.
Slazem se da je drugo resenje najbolje, ali postoji problem jer je otvoren novi kontrolnik za robu koja je stigla naknadno. Placanje je izvrseno prema inodobavljacu tako sto smo racunali pretplatu iz prve isporuke i doplatili razliku. Da li smo napravili gresku i ako jesmo, kako je mozemo ispraviti? Odnosno da li postoji nacin da se putem pravdanja razlika ispravi greska?
Unapred Vam se zahvaljujem.
S postovanjem,
Ivana Petrovic
May 21, 2012 @ 04:27:23
May 16, 2012 @ 14:15:41
obracam se vama sa jednim pitanjem ,da li mogu priljaviti nenaplacenog duga od ino partnera kao kreditni posao kod nbs , proteklo vise od godinu dana od dana izvoza.
tj.izvoz robe je izvrsen u novembru 2010g.
May 21, 2012 @ 04:04:29
May 21, 2012 @ 13:39:51
hvala vam da brz odgovor,tako cu i uraditi.Ali sto se tice naplate da li mozemo prebijati iznos sto je prijavljena kao kreditni posao-odnosno kompenzacija sa ino partnerom?
May 22, 2012 @ 11:31:18
Poštovana Izolda, ukoliko sam vam pomogla da razjasnite situaciju, i vi ste odgovorima zadovoljni, onda preporucite ovaj blog dalje svojim prijateljima, kolegama i ostalim osobama koji su u poslu, Hvala
May 17, 2012 @ 13:45:21
Ukoliko ste otvorili novi kontrolnik za istog dobavljaca, a jos niste uvezli robu, nije problem da kod vase poslovne banke izvrsite promenu broja kontrolnika. To cak mozete uraditi i sa brojem kontrolnika na JCI-u, ukoliko ste uvezli robu.( ovo ce uraditi spediter). Naravno i banka i spediter ce vam za ove aktivnosti naplatiti, ali neku simbolicnu sumu.
Ukoliko se radi o stalnom dobavljacu, mozete kod sledeceg uvoza ponovo iskoristiti i broj kontrolnika kod koga postoji pretplata.
Pozdrav
Jadranka
May 22, 2012 @ 12:36:00
Nedavno sam otkrila vas site i zaista mi se veoma dopada. Vec sam ucestvovala sa komentarom, savetom za Ivanu.
Kako sam i ja zaduzena za uvoz , izvoz u svojoj firmi, a zivim u Novom Sadu, moje pitanje je kada cete imati ponovo neki seminar ( teme iz spoljne trgovine) . Rado bih ga posetila!
Pozdrav
Jadranka
May 22, 2012 @ 12:42:55
May 25, 2012 @ 10:57:06
Hvala Vam na iscrpnom odgovoru i izvinjavam Vam se na kasnom odgovoru. Takodje zahvaljujem se i Jadranki na pomoci, pomogli ste mi da resim problem.
Elem, htedoh sa svima vam da podelim iskustvo vezano za problem o kojem smo pisali. S obzirom da je ceo problem iz prossle godine, javili su se dodatni problemi. Banka nije htela da izvrsi izmenu naloga 70, s obzirom da je od prosle godine. Ali i za to postoji resenje!
) Kontaktirala sam NBS, i oni su me uputili na sledeci link:
http://www.nbs.rs/internet/cirilica/20/index_bop.html
na podlink Pitanja, odgovori i instrukcije, tacnije na pitanje br. 7 i odgovor. Sve u svemu, banka moze interno da izmeni nalog (u mom slucaju broj kontrolnika) i overi pecatom.
Kada se prikupi sva dokumentacija, izmenjen JCI (iako su mi u Deviznom inspektoratu rekli da je izmene moguce raditi samo do 6 meseci, spediter me je ubedio da je to moguce uraditi i kasnije), izmenjen nalog 70 i pismeno objasnjenje zbog izmene, dostavlja se Deviznom inspektoratu.
Krenula sam sa procedurom i nadam se uspesnom resenju!
Jos jednom, hvala Vam na pomoci, ovaj blog je sjajno osmisljen i daje konkretna resenja!
Puno pozdrava,
Ivana
P.S. Htela bih da koristim Vasa resenja za nove kontrolnike, medjutim za kontrolnik izvoza postavili ste link za kontrolnik uvoza. Molim Vas da to promenite, jer Vasi kontrolnici daju potpunu preglednost i jednostavnost kod unosa.
Jun 05, 2012 @ 07:51:05
sve-sve pohvale za blog.
Imam jedno pitanje, otvorila sam novi broj kontrolnika za uvoz usluge tj. prevoz robe. Fakture su pratile robu za koju sam otvorila drugi broj kontrolnika. JCI postoji samo za robu i na njoj stoji broj kontrolnika za robu jer su fakture za prevoz prikazane u rubrici 44 na JCI -” priložene isprave i dodatne informacije” . Kod placanja cu navesti broj iz kontrolnika ali na fakturi je pecat i br.JCI gde je naveden br.kontrolnika za robu što me ustvari i zbunjuje. Da li je ovako ispravno ili ?
Unapred hvala na odgovoru.
Pozdrav
Irena Tot-Segedi
Jun 05, 2012 @ 18:54:04
Što se tice transporta i kontrolnika. Ukoliko je robu prevozila neka druga strana transportna firma kojoj ce te platiti u devizama skroz je u redu novi kontrolnik. On se odnosi na prevoz, i prilikom placanja navešcete taj broj kontrolnika. Ukoliko, je na racunu za robu iskazano samo kao posebna stavka transportni troškovi, onda vam ne treba novi kontrolnik, transport je iskazn u okviru racuna koji se odnosi na robu. To što je u rubrici 44 JCI iskazan transport to je standardan podatak bez obzira da li transport placate dobavljacu koji vam isporucuje robu ili sasvim nekom drugom inopartneru koji po nalogu prevozi robu za vas. Ako imate još neku nedoumicu, javite se, sve najbolje.
Jun 06, 2012 @ 05:51:49
Sep 03, 2012 @ 13:43:26
Možete li mi odgovoriti koliko dugo se moraju čuvati važna dokumenta u firmi ,npr.izlazne i ulazne fakture,blagajna,prijemnice,radni nalozi …..?
Pozdrav
Tatjana Bogdanović
Sep 03, 2012 @ 14:21:36
Sep 04, 2012 @ 09:48:00
Sep 06, 2012 @ 14:51:50
možete mi reći sledeće: udruženje gradjana ljubitelji golubova, žele da u svojim prostorijama za članove služe piće!Šta je potrebno od dokumentacije da bi ovakva prodaja pića bila regularna?
Unapred Hvala!
Sep 07, 2012 @ 11:44:58
Sep 07, 2012 @ 12:18:02
Pozdrav, Marina Šunjka!
Sep 07, 2012 @ 15:24:43
da li se iznos koji ino banke zadrže na ime troškova od uplate koju nam kupac iz inostrastva plati u celosti, unose u rubliku pravdanje razlike? (Na rasporedu priliva koje smo dobili od banke vidi se ukupan iznos i umanjenje za iznos troškova bankarske provizije)
Unapred hvala,
Milena
Sep 07, 2012 @ 15:30:31
Sep 07, 2012 @ 15:44:51
Pozdrav,
Milena
Sep 17, 2012 @ 19:21:05
Na osnovu kog propisa se “može” odredjeni procenat salda robe, na kto 1320, knjižiti kao obezvredjenje robe?
Pojašnjenje: knjigovodstvo za jednu firmu radimo već duže od 10 godina. Postoje dva vlasnika od kojih se jedan godinama nije interesovao za finansije već se bavio komercijalom. Ove godine je našao “nekog” ko je pregledao bruto bilanse i analitičke kartice kupaca i izveo zaključak da smo iskazivali veliku dobit. Navedeni su primeri kako smo dobit mogli smanjiti a izmedju ostalog i * u jednoj godini je primenjeno 10% na saldo robe na dan 31.12. a u drugoj 20%, i za taj iznos su umanjili dobit!* Napominjem da se zaliha vodi po prodajnoj ceni i da se uredno radio inventar kao i otpisi u toku godine, za rastur i kalo i manjak. Da li zaista postoji način da se uradi ovako nešto?!
Pozdrav Marina!
Sep 17, 2012 @ 23:25:20
molim vas ne dozvoljavajte da vam neke neznalice paušalno prosipaju pamet i “znanje”, da bi stekli neke lične pozicije i koristi. Vi svakako primenjujete Pravilnik, /dobor ste me podsetili da ovih dana postavim pravilnik o dozvoljenom rasturu, kalu i lomu,/ da je za svaku vrstu robe propisano tačno koliko može po tom osnovu da se izvrši otpis robe. Svaki drugi manjak, preko dozvoljenog obavezuje vas da obračunate PDV i da se isti plati po osnovu prekomernog manjka. Manjak može da bude izazvan po raznim osnovama, krađa, uzimanje robe od strane vlasnika… to već znate. Paušalno određivanje otpisa svake godine drugačije, je neozbiljno. Možete otpisivati, osnovano i pri tome plaćati porez. I kad se podvuče crta dođe mu na isto. Vi nastavite da radite kako propisi nalažu, gospodin svakako nije čuo, da vi kao knjigovođa i ako nemate licencu za sprečavanje pranja novca…. da ste dužni da se vladate kao da je imate i da radite po zakonu… da ne dužim. Pozdrav, Biljana
Sep 28, 2012 @ 15:03:28
mnogo hvala na odgovoru. Samo sam htela da umirim svoju savest, a Vi ste mi u tome pomogli.
P.S. pripreme za polaganje ispita za pranje novca su u toku!
Pozdrav, Marina!
Oct 01, 2012 @ 13:28:54
imam dva pitanja:
- hoćete li u neko skorije vreme pisati o promeni stope PDVa.
- da li se statusnom promenom može smatrati unos novog udela, stranog kapitala u vrednosti 51%, čime privredno društvo postaje većinski strano privredno društvo.
Srdačan pozdrav,
Snežana Dinić
Oct 01, 2012 @ 13:35:37
Oct 02, 2012 @ 09:56:43
naš klijent ima ugovor sa predavačima iz inostranstva. Predavanja će se obaviti na teritoriji Srbije i za deo predavanja dobiće računa, ali ima jedan deo predavača koji traže da im se isplate samo troškovi smeštaja i prevoza. Za taj deo nećemo imati račun.
Na koji način da izvršimo isplatu ovih troškova?
Pozdrav, Marina Šunjka
Oct 02, 2012 @ 10:27:27
Oct 09, 2012 @ 14:41:38
Trebali bismo da izvezemo naše proizvode (srpskog preferencionalnog porekla)u Republiku Srpsku.
Tačnije trebali bismo da imamo više sukcesivnih izvoza male vrednosti u toku meseca, vrednosti manje od 1000 evra .Postoji li neki način na koji bismo mogli da izvezemo robu a da ne ide preko špedicije ,jer su nam troškovi špedicije u nekim slučajevima veći od vrednosti robe koju izvozimo.
Srdačan pozdrav
Nov 02, 2012 @ 12:49:06
Hvala unapred na odgovoru
Srdacan pozdrav
Nov 05, 2012 @ 10:20:05
Hvala unapred na odgovoru
Srdacan pozdrav
Nov 05, 2012 @ 10:39:02
molim Vas da mi odgovorite na koji način se pravda razlika više isplaćene akontacije za službeni put u devizama, kada zaposleni sa službenog puta vrati deo razlike u kovanicama, a koje banke ne primaju? U pitanju je iznos manji od 10 CHF.
Unapred hvala,
Milena
Nov 23, 2012 @ 12:21:42
Imamo pitanje za posao koji smo delimično završili.
Inodobavljaču smo platili robu, koja je uvezena i isporučena korisniku.
Posebno smo inodobavljaču platili fakturu za uslugu obuke (za uvezenu robu) koju će njihov radnik da obavi u narednom periodu. (navela sam za šifru plaćanja 409). Krajnjem korisniku ćemo fakturisati obuku i na nju obračunati PDV! Da li smo ovim ispunili sve naše zakonske obaveze ili ne, da li je ispravna šifra plaćanja prema inostranstvu za obuku i da li podleže izveštavanju Dev.inspektoratu
Hvala unapred na odgovoru!
Nov 23, 2012 @ 12:48:14
što se tiče šifre plaćanja 409 za koju ste se vi opredelili, vi znate o kakvoj se vrsti obuke radi. Inače šifra 409 odnosi se na Audio-vizuelne usluge. Uredu je da vi kupcu u zemlji fakturišete izvršene usluge +pdv. Račun koji ste vi dobili od ino parnera podrazumeva da izvršite interni obračun pdv i to kao obavezujući PDV i kao odbitnu stavku, saldo je 0 /nula/ ali ste dužni da uradite taj obračun PDv.
Ukoliko ste račun primili posle 06.10.2012. nemate za sada nikakvu obavezu obaveštavanje Deviznom Inspektoratu, jer je za sada to ukinuto. Pozdrav i sve najbolje
Nov 29, 2012 @ 13:36:03
hvala na odgovoru i pozdrav
Gordana
Nov 29, 2012 @ 15:30:17
Nakon reklamacije na robu koju nam je isporučio inopartner, dobili smo novu robu koju je pratila Faktura, u kojoj je kao nacin placanja data “kompenzacija”. Šta je u ovom slučaju neophodno obezbediti od dodatnih dokumenata kako bi uvozni kontrolnik bio zatvoren?
Unapred Vam se zahvaljujem na odgovoru!
Srdacan pozdrav,
Nela
Nov 29, 2012 @ 16:44:13
pretpostavljam da ste prilikom satavljana dokumenta za reklamaciju sačinili zapisnik o neadekvatnoj robi, i da se sa time složio vaš ino partner. Nije trebao uz robu da vam šalje FAKTURU , već PREDRAČUN sa napomenom da se roba isporučuje radi reklamacije, i da je vrednost robe iskazana samo za potrebe carine. Ukoliko nema takve napomene, već je data komercijalna faktura koja vas obavezuje plaćanje robe. I da je bila profaktura – vi bi opet platili carinu i pdv, ali ne bi otvarali devizni kontrolnik. Nela, nemam dovoljno podataka, da li će te vi paltiti taj račun ili ne. Ako ga ne plaćate, potrebna vam je Odluka ili izava vašeg partnera, da vam je robu isporučio po reklamaciji i da nemate obavezu plaćanja iste. Još nešto, sa kojim datumom je izvršen uvoz, ako je posle 06.10.2012. vi nemate obavezu vođenja kontrolnika.
Nela, kad budete imali malo r+vremena, opišite malo detaljnije situaciju. Pozdravljam vas, Biljana
Dec 17, 2012 @ 15:06:10
da li po novom Zakonu o akcizama pravo na povracaj novca od akcize na gorivo pored taksista i prevoznika imaju i ostala pravna lica za svoja kompanijska vozila?
Unapred hvala,
Dec 24, 2012 @ 16:01:28
usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcizama, koji je stupio na snagu 18. decembra 2012. godine, i u skladu sa Pravilnikom o refakciji akcize, koji je stupio na snagu 28. novembra 2012. godine, pravna lica i preduzetnici mogu da ostvare pravo na refakciju akcize, kao krajnji korisnici derivata nafte, u skladu sa članom 39. Zakona o akcizama, kada koriste za transportne svrhe za prevoz lica i stvari.
Vaše pitanje se odnosi na tretman prevoza za sopstvene potrebe. To je definisano članom 2. stav 1. tačka 6. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Pod sopstvenim prevozom podrazumeva se prevoz proizvoda, odnosno robe od proizvodnog pogona (proizvodnog objekta), odnosno carinskog prelaza do skladišta, kao i prevoz od skladišta do prodajnog objekta.
To znači da pravo na refakciju za dizel gorivo i TNG imate za registrovana teretna vozila, koja obavljaju napred navedeni prevoz.
Lica koja imaju pravo na refakciju akcize, zahtev za refakciju podnose na Obrascu REF-T nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, u dva primerka najranije 20-og dana po isteku kvartala u kojem su nabavljeni derivati nafte.
Jan 18, 2013 @ 10:48:27
Kod APR stoji da je upisan osnivacki ulog od 500,00 eur. Uplaćeni ulozi 25.864,38 rsd/250 eur/.Kod nas se u knjigama vodi stanje od 26.054,50 rsd/250 eur/ preneto sa privremenog racuna prilikom osnivanja. Kojim stavom knjigovodstveno stanje izravnati sa stanjem kod APR.
Takodje me interesuje sta raditi sa neuplaćenim upisanim ulozima u iznosu od 26.054,50 rsd/250 eur/. Da li ih treba kursirati sa 31.12.2012. godine, kao i njihovu uplatu, s obzirom da je došlo do promene visine osnivačkog uloga.
Unapred hvala.
Jan 21, 2013 @ 14:37:27
Što se tiče upisanog i ne uplaćenog kapitala, trebalo bi i za 00 i 31 da uradite obračun kursnih razlika.
Ako ne nameravate da uplatite preostalih 250 EUR, možete da donesete Odluku o smanjunju kapitala, da svedete upisan=uplaćen kapital, i da to sprovedete kod APR, tako da vam je to najbolje rešenje za 2013. godinu. Pozdrav
Feb 14, 2013 @ 23:55:33
Pitanje je u vezi preduzetnika koji vodi dvojno knjigovodstvo. Preduzetnik ima dobit u Bilansu uspeha za 2012 koju u PB2 svodi na nulu stavkom 49- Iznos gubitaka iz por. bilansa iz prethodnih godina, do visine oporezive dobiti. Interesuje me kako da u poreskoj prijavi PPDG 1 (konacnoj) umanji oporezivu dobit jer nema mogucnost da prikaze gubitak iz ranijih godina?
Unapred hvala, Ljiljana
Feb 21, 2013 @ 18:32:27
Feb 21, 2013 @ 21:34:44
Preduzeće se bavi proizvodnjom ratluka, za koji dobija robu u kompenzaciji. Medjutim roba se prodaje po ceni nižoj od nabavne, tako da imamo situaciju da je konto 501 veći od konta 602 (ne radimo nivelaciju) već direktno umanjujemo prihod. Da li se ovde radi o obezvredjenju robe, koji ne priznaje poreski bilans u rashode, tako da bismo morali imati i konto 584?
Mar 08, 2013 @ 10:03:05
Da li mozete da mi pomognete oko dileme koju imam u vezi sa Cl.4 Zakona o deviznom poslovanju , a odnosi se na dan uvoza robe?Da li je to dan uskladistavanja robe u carinski magacin ili dan carinjenja te iste robe?
Takodje , sam htela da Vas pitam za misljenje u vezi sa izvozom robe gde kupac placa avansno robu , ali meni novac na racunu bude na raspolaganju dan posle prelaska granicne linije na JCI obrascu.Da li je to avans?
Poštovana,
danom carinjenja – puštanje robe u slobodan promet računa se kada se roba ocarini, kada dobijete JCI I CARINSKI RAČUN sa obračunom carine i PDV. Vi možete da smestite robu u carinski magacin i da stoji tamo 3 meseca pa kada skupite novac za carinu i pdv da ocarinite robu. Datum na JCI i carinskom računu računa se datum.
Kada van novac stigne na devizni račun nakon pečata o istupu, roba napustila granično područje Srbije, nema avansa.
Molim vas, zbog drugih ljudi koji imaju slična ili ista pitanja da pitanje postavite na blogu na KOMENTARIMA, da ne bi po više puta davala iste odgovore. Zahvaljujem se na razumevanju, sve najbolje, Biljana
Mar 12, 2013 @ 16:15:11
potrebno mi je Vaše mišljenje po sledećem pitanju:
Radi se o fakturisanju robe iz carinskog magacina, kupcu u drugi carinski magacin u zemlji, koji namerava robu da izvoze iz zemlje.
Kretanje robe je sledece:
Carinski magacin prodavca——- Carinski magacin domaćeg kupca ———— Izvoz
Kako se fakturise roba koja je pod carinskim nadzorom, kupcu sa mestom isporuke u Srbiji, koji će biti konačni izvoznik robe koja napusta Srbiju ?
Zahvaljujem na odgovoru
Mar 12, 2013 @ 22:01:45
ukoliko se roba nalazi u carinskom magacinu, smeštena po C7 – što znači da je uvezena u zemlju, ne može da se proda pre nego što se nacionalizuje, odnosno ocarini i plati pdv, pa tek onda da se proda dalje.
Roba može da se preseli iz jednog u drugi carinski magacin ali za to treba da postoje ekonomski opravdani osnovi.
Vi možete robu iz carinskog magacina da vratite pošiljaocu jer vam ne odgovara, nakon prelaska carinske linije roba može da nastavi put isporučiocu ili da je on proda nekom drugom. Pozdravljam vas,
Mar 14, 2013 @ 10:22:09
imamo jedan ozbiljan problem, pa me zanima Vase misljenje sta bi bilo ispravno uraditi. Inopartneru smo plati avans od 30% , nakon cega je on poslao robu koja se trenutno nalazi u luci Rijeka i ceka da je podignemo. Sada kada treba da uplatimo ostalih 70% inopartner nam javlja d aje u blokadi i trazi da mu platimo na drugi racun. Kad smo uputili pare na drugi racun ispostavilo se da to nije uopste racun od istog inopartnera i novac nam se vratio. Sada smo u problemu jer nam je roba u luci, placacemo dangubu, i ne znamo na koji nacin da uplatimo ostatak fakture. Molim Vas za brz savet. Hvala unapred.
Mar 14, 2013 @ 14:07:46
Mar 25, 2013 @ 14:49:31
Mar 15, 2013 @ 09:08:43
Mar 15, 2013 @ 14:36:53
Kada uzimate robu iz magacina za ne poslovne svrhe, kada vlasnik uzima za lične potrebe, da nosi kući u tom slučaju obračunavate PDV na nabavnu cenu robe, i ovo se tretira kao promet, trebate da izdate račun prilikom popunajavanja PPDV obrasca u kolonu 003 ili 004 da unesete osnovicu a u polje 103 ili 104 iznos PDV u zavisnosti da li se radi o opštoj stopi od 20% ili nižoj od 8%. Na samom računu treba da naglasite da je roba izdata bez obaveeze plaćanja. Pozdrav
Mar 16, 2013 @ 10:54:45
kao ni interni racun kroz knjigu izdatih racuna. Jer sada po novom u knjigu primljeni racuna knjižimo i ono na sta nemamo pravo na odbitnu stavkuu kolonu 008. Mene konkretno interesuje samo knjiženje u knjigu kpr i kir ono što smo uzimali za poslovne svrhe. izvinite možda Vam nisam prvi put formulisala pitanje kako treba. Unpared zahvalni.
Mar 20, 2013 @ 13:21:59
Naša kompanija želi da izvozi svoje proizvode na teritoriju EU po DDP Inkotermsu. Prilikom uvoza u EU treba da snosimo sve troškove špedicije, carine ali i poreza. Mi nemamo registrovanu firmu u svakoj zemlji EU gde se naši proizvodi izvoze. Zato planiramo da u zemljama u koje izvozimo otvorimo PDV broj, a da nam špedicija pri uvozu bude i fiskalni zastupnik. Da li je ovo izvodljivo sa aspekta plaćanja i povrata poreza pri uvozu u zemlje EU?
Srdačan pozdrav,
Snežana Bosnić
Mar 21, 2013 @ 12:52:47
Mar 26, 2013 @ 15:58:44
naša firma treba da uradi montažu i demontažu štanda na sajmu u Milanu za domaće preduzeće,koje je učesnik sajma.Da li se prilikom fakturisanja mesto prometa usluga može tretirati po čl.12 stav3 tačka 3(mesto gde je usluga stvarno izvršena),ili na fakturi moramo obračunati pdv?
pozdrav
Mar 29, 2013 @ 15:46:08
Molim Vas da mi pomognete oko sledeće situacije. Firma iz Hrvatske je ugovorila posao u Beogradu, mi smo im podizvođači, isporučioci stakla.Naša izvozna faktura ide ka firmi iz Hrvatske, da li obračunavamo pdv na toj fakturi obzirom da je objekat u Beogradu i da je mesto prometa Beograd.
Hvala
Mar 29, 2013 @ 15:53:59
1. ukoliko vi IZVOZITE staklo u Hrvatsku, onda nema nikakve veze što će ga oni posle vratitit i ugraditi na objekat u Beogradu, vi će te imati izvozni račun, pečat o istupu i sve ostalo, i u tom slučaju vas ne zanima gde će staklo biti ugrađeno, jer nakon ponovnog uvoza u Srbiju biće obračunat i plaćen PDV;
2. Ukoliko direktno isporučujete staklo na objekat u Beogradu, a fakturišete Hrvatskoj firmi, u tom slučaju zaračunavate PDV kao da ste robu prodali bilo kome u Srbiji, jedino možete da fakturišete u eurima i da primite devize na vaš devizni račun.
Nadam se da sam vam pomogla, ako ne javite se ponovo, pozdravljam vas
Mar 30, 2013 @ 19:00:14
Apr 01, 2013 @ 12:21:45
Hvala
Apr 02, 2013 @ 12:05:20
Kao što znate neoporezovani iznos dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 2.086,00 dinara. Ako se u vašoj firmi isplaćuje veći iznos od neoporezovanog, što je legitimno pravo, kada je utvrđena Aktom poslodavca, tada je procedura sledeća.
Dnevnica je utvrđena na primer Aktom poslodavca u iznosu od 3.500 dinara, a zaposleni je ostvario na službenom putu tri dnevnice.
3.500 x 3 = 10.500 dinara
Neoporezovani iznos je 2.086 x 3 = 6.258 dinara
Razlika je 10.500 – 6.258 = 4.242 dinara
Na razliku od 4.242 dinara se obračunava i plaća porez po stopi od 12%.
Iznos od 4.242 dinara se množi koeficijentom 1,1363636 i dobija se bruto iznos od 4.820,45 na koji se računa porez od 12% koji iznosi 578,45 dinara.
Porez se uplaćuje na račun račun 840-711111843-52, a usmeravanje se vrši prema opštini prebivališta primaoca dnevnice, tako da se u pozivu na broj odobrenja upisije kontrolni broj po modelu 97 utvrđuje na osnovu šifre opštine prema prebivalištu primaoca dnevnice i PIB-a poslodavca.
Poreskoj upravi se podnosi Obrazac PP OPJ-1 i Specifikacija poreza do petog u mesecu za prethodni mesec.
Veliki poreski obveznici su dužni da podnesu istog dana, a najkasnije u roku od dva dana od dana isplate Obrazac PP OPJ-1 Poreskoj upravi.
Pozdrav
Apr 02, 2013 @ 15:07:33
naša firma treba da uradi montažu i demontažu štanda na sajmu u Milanu za domaće preduzeće,koje je učesnik sajma.Da li se prilikom fakturisanja mesto prometa usluga može tretirati po čl.12 stav3 tačka 3(mesto gde je usluga stvarno izvršena),ili na fakturi moramo obračunati pdv?
pozdrav
Apr 04, 2013 @ 10:58:38
Apr 05, 2013 @ 17:54:57
Apr 05, 2013 @ 17:58:47
Apr 08, 2013 @ 08:44:39
Apr 09, 2013 @ 13:02:14
Molim Vas za savet, imamo 5 faktura koje se odnose na uvoz usluga u 2012 , za koje nismo dostavili izveštaje Deviznom inspektoratu u 2012, da li da uradim izveštaj sada i pošaljem poreskoj upravi.
Zorica
Apr 14, 2013 @ 00:04:25
sve zavisi kada ste PRIMILI račune za usluge, jer ako ste ih primili posle 06. 10. 2012. vi nemate obavezu da dostavljate izveštaj Deviznom Inspektoratu. Jer faktura može da nosi datum i 05.06. 2012 ali vi ste mogli da je primite 25.11. 2012. Pogledajte te datume prijema i kada ste ih knjižili. Za sada oko Deviznog Inspektorata koji je u nadležnosti PU malo ima informacija šta i kako da se postupa. Inače sa 06.10. 2012. ukinuta su izbeštavanja po osnovu uvoza-izvoza usluga i reeksporta. Pozdrav
Apr 10, 2013 @ 11:47:45
Apr 13, 2013 @ 13:24:59
Preduzeće je sklopilo Ugovor JP Elektroprivreda, kao lider konzorcijuma(to znači da ostali učesnici fakturišu nama, a mi JP Elektroprivredi). Jedan od česnika je Republički seizmološki zavod koji na svojoj fakturi nije obračunao PDV sa pozivom na član 9. i 38. Zakona o PDV-u.
Da li mi na našoj fakturi prema JP Elektroprivreda treba da se takodje pozovemo na ovaj član ili smo u obavezi da obračunamo PDV? Molimo Vas da što pre odgovorite jer je PDV u ponedeljak.
Pozdrav
Apr 13, 2013 @ 23:36:31
kada fakturišete kupcu za izvršene radove/usluge u oblasti građevinarstva, veoma je klizav teren. Naime, da bi se pozvali na Član 10. stav 2. tačka 3) Zakona o PDV glasi:
3) primalac dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno lice iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika PDV, ako je primalac dobara ili usluga investitor i ako je isporučilac dobara ili usluga izvođač radova, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.
Vera, da pojednostavim, pravo na fakturisanje bez PDV ima firma koja se na građevinskoj dozvoli vodi kao IZVOĐAČ RADOVA, svi ostali podizvođači fakturišu sa PDV kao i do sada. Pozdrav
Apr 17, 2013 @ 12:15:30
Molim Vas za objašnjenje oko deviznih dnevnica.
1.Dnevnice ( u inostranstvu) se umanjuju ako je obezbeđena ishrana ili smeštaj ( po članu 22.Uredbe), da li to znači da ako zaposleni nema račun hotela ili hrane, da mu je isto obezbeđeno.
2.računi od goriva i hrane su fiskalni-često ne možemo dobiti gotovinske račune u inostranstvu, samo fiskalne-da li i njih mogu prikazati-priznati u obračunu.
Zorica
Apr 22, 2013 @ 14:29:55
Po ugovoru o stranom ulaganju(koji je zabeležbom upisan u Apr),strani ulagač(pravno lice), ulaže u poslovanje domaćeg ulagača(pravno lice) odredjeni iznos sredstava.Do sada je uplaćivani iznos na devizni račun nosio šifru plaćanja 607.Da li je domaći ulagač u obavezi dostavljanja nekih obrazaca Nbs?Da li strani ulagač ima neke obaveze izveštavanja NBS?Na koji konto knjižiti ove uplate?
Napominjem da je vlasnik i stranog i domaćeg ulagača isti.
pozdrav
Apr 22, 2013 @ 15:20:26
Ukoliko su napravili neki ugovor o zajedničkom ulaganju za neki konkretni posao, onda je u redu što ste u rasporedu priliva sredstava pisali šifru 607, čiji opis transakcije sladi u produžetku.
Zajedničko ulaganje (joint venture) – transakcije nerezidenata po poslovnim poduhvatima zajedničkog ulaganja u Republici
- uplata i povraćaj sredstava po osnovu zajedničkog ulaganja (joint venture) – ugovor kojim dva ili više lica udružuju svoju imovinu i/ili rad radi stvaranja unapred određenog poslovnog poduhvata, a koji se razdužuje posle njegovog ispunjenja, s tim da ugovarači proporcionalno svom učešću ili dogovoru dele dobitak, odnosno snose gubitak.
Ukoliko se radi o osnivanju zajedničke firme sa sadištem u Srbiji, u tom sličaju naknadne uplate stranog osnivača – nerezidenta mogu da se rasporešuju po dva osnova:
1. Direktne investicije – ulaganje nerezidenata u Republiku /osnivanje firmi/
Transakcije koje su rezultat kupovine i prodaje akcija ili vlasničkog udela u osnovnom kapitalu rezidenta pravnog lica, kao i ostale transakcije čija je svrha povećanje udela nerezidenta u postojećem rezidentu pravnom licu:
- uplata osnivačkog udela (osnivanje pravnog lica, ogranka i sl.),
- dokapitalizacija,
- uplate u svrhu pokrića gubitka,
- koncesije za infrastrukturu i dr.
Šifra plaćanja je 557.
Ukoliko se radi o povećanju osnivačkog uloga, unosi se šifra 557, i takav priliv deviza podrazumeva i ANEX ugovor između osnivača koji se dostavlja APR – POVEĆANJE osnivakog uloga.
2. Postoji mogućnost da se sredstva rasporede na šifru 56o Uplata stranog kapitala osnivača koja ne povećava osnovni kapital
Uključuje:
- dopunsku uplatu sredstava osnivača koja ne povećava osnovni kapital, odnosno vraćanje dopunske ulate osnivaču. Ova uplata se ne registruje kod APR.
Bez obzira da li se radi o šifri 557 ili 560, imate obavezu od momenta osnivanja svaka tri meseca 10. januara, aprila, jula, oktobra da podnesete izveštaj Narodnoj Banci Srbije, popunjen DI-1 obrazac, sa stanjem promana na kapitalu. Ovaj obrazac se podnosi elektronski, i to bez obzira da li ima promena na kapitalu u tromesečju ili ne, jer DI-! popunjava se u dolarima po srednjem kursu koji važi poslednjeg dana u tromesečju, tako da se iznos uvek menja.
Poštovana Vera, na ovu i slične teme vezane za devizno poslovanje i Zakon o deviznom poslovanju imaću trening polovinom maja u Novom Sadu i krajem maja u PK Beograd a početkom juna kod mene u poslovnom prostoru. Bilo bi dobro da se upoznamo i malo detaljnije da se proradi ova tema. Pozdravljam vas i sve najbolje vam želim
Apr 22, 2013 @ 15:33:32
INTERESUJEM ME MATERIJA U VEZI CESIJE ASIGNACIJE I KOMPENZACIJE U MEDJUNARODNOM PROMETU, VIDIM DA JE ODRZAN KURS U NOVOM SADU, ALI JA SAM IZ BEOGRADA, DA LI SE MOZE PREUZETI NEKI RADNI MATERIJAL SA TOG PREDAVANJA, PRIMERI, I USLOVI POD KOJIM SE MOZE OBAVLJATI ASIGNACIJA CESIJA I KOMPENZACIJA U MEDJUNARODNOM PROMETU,
Apr 22, 2013 @ 20:14:57
Apr 22, 2013 @ 15:58:26
u pitanju je ulaganje u okviru registrovane delatnosti domaćeg ulagača,tj nije u pitanju osnivanje zajedničke firme, već “osavremenjavanje i unapredjenje poslovanja registrovane privredne delatnosti domaćeg ulagača”(citirano iz Ugovora o stranom ulaganju).Zvala sam NBS i oni su mi rekli da treba podneti obrazac DI2 što me je potpuno zbunilo,tako da nisam dostavila ni jedan obrazac,zato sam se i obratila Vama.
U svakom slučaju zahvaljujem na brzom odgovoru,potrudiću se da dodjem u Beograd,da se upoznamo i razjasnimo ovo što me muči.
pozdrav
Apr 23, 2013 @ 09:49:58
Pre svega pohvala za Vas newsletter i napor da ispratite sve promene koje se odnose na Zakone.
Molim Vas za tumacenje vaznosti menica ukoliko je doslo do promene izgleda pecata.
Neophodno mi je tumacenje zbog registrovanih menica na NBS koje overene starim pecatom ciju su registraciju izvrsili dobavljaci kada je Zakon to dozvoljavao, zakljucno sa 30.06.2012.godine
Pecat je oglasen nevazecim u Sluzbenom glasniku , obavestene su sve banke kod kojih imamo otvoren tekuci racun i uradjeni su novi depo kartoni.
Kakav je sada stav sto tice validnosti menica , da li menice koje su izdate pre 18.01.2011/promena pecata/ i registrovane nakon navedenog termina na NBS vazeće ili ne.
Hvala Vam unapred.
Apr 23, 2013 @ 22:58:53
menice su izdate i registrovane od strane firme po nekom ekonomskom poslu. Firma je živo biće, ovlašćena lica se menjaju, menja se izgled pečata, prema novom Zakonu o privrednim društvima pečat više nije obavezan. Međutim, kada su menice bile izdate i registrovane, sve je učinjeno prema važećem zakonu i aktuelnom ovlašćenom licu. Do promena je došlo, ali to nema nikakve veze, menice – kao i dugovanje i potraživanje svakako da postoji, i važeće su i aktuelne. Pozdrav
Apr 23, 2013 @ 10:35:03
zanima me sledeca situacija. Imamo odradjen spoljnotrgovinski posao uvoza robe 2009-e. Do danas nismo platili deo duga u iznosu od nekih 13.000 usd. Inopartner je postigao dogovor sa jednim svojim saradnikom ( takodje nerezidentom ) da taj drugi nerezident preuzme njegovo potrazivanje od nas, i da u tom istom iznosu mi umesto novca nasem novom poveriocu izvezemo robu. Da li je to moguce i kojim ugovorom mozemo to regulisati ? Napominjem da smo kod NBS evidentirali ovaj dug kao kreditni posao.
srdacan pozdrav
Apr 23, 2013 @ 23:05:36
sasvim je u redu da vašu obavezu preuzme neka druga nerezidentna firma uz saglasnost vašeg partnera. Potrebno je da sačiniti ugovor o prenosu potraživanja i da ga potpiše vaša firma, stari dobavljač i novi koji preuzima potraživanje. Nakon toga vi možete da izvezete robu novom parneru. Posle toga možete da uradite prebijanje dugovanja i potraživanja.
Vi ste registrovali kreditni odnos kod NBS, prilikom sledećeg dostavljanja izveštaja u rubrici NAPOMENA napišite Ugovor o prenosu obaveza, datum i broj i priložite skeniran ugovor NBS.
Kada budete uradili prebijanje, opet će te u napomeni staviti da je urađeno PREBIJANJE datum i broj izjave o prebijanju.
O ovoj i sličnim temama biće trening u maju i junu sa brojnim primerima iz prakse, nadam se da će te doći i da će mo razjasniti veliki broj nepoznanica. Pozdravljam vas
Apr 24, 2013 @ 14:38:05
zahvaljujem na brzom odgovoru.
svakako planiram da dodjem na trening jer je materija veoma bitna za posao koji obavljam. Recite mi samo, malo mi je zbunjujuca recenica koja stoji u uredbi o prebijanju dugovanja i potrazivanja gde stoji da se prebijanje ne moze izvrsiti ukoliko je spoljnotrgovinski promet robe i usluga izvrsen pre 17.05.2011. kada ke stupio na snagu zakon o izmenama i dopunama zakona o deviznom poslovanju. Ovaj nas uvoz je bio u 2009-oj god.
Apr 24, 2013 @ 20:21:04
Apr 25, 2013 @ 08:54:51
srdacan pozdrav
Apr 24, 2013 @ 15:15:34
kada sam bila na seminaru 27.06.2012. na kojem je predavac bila gdja Snezana Djuric Radulovic – tada nacelnik odeljenja za neposrednu kontrolu deviznog inspektorata, postavila sam pitanje kako se tretira roba koja se nalazi u carinskom magacinu ( c7), jer sam trebala da uradim prebijanje, i ona je tada odgovorila da roba koja je u c7 moze da bude predmet prebijanja i da se takva roba tretira kao “nasa” iako nije ocarinjena. Samim tim sam zakljucila da ne treba ni da je prijavljujem kao kreditni posao kod NBS. Kako mi skoro svu robu najpre smestamo u carinski magacin i carinimo je deo po deo, malo mi je nelogicno da svaki taj ostatak koji nije ocarinjen prijavljujem kao kreditni posao kod NBS. A videla sam da ste Vi upravo to savetovali u jednom od komentara. Srdacan pozdrav
Apr 24, 2013 @ 20:30:00
Prema Carinskom zakonu, roba smeštena u carinski magacin na C/ nije vaša roba. Rok za držanje robe u carinskom magacinu nije ograničen, može da boravi godinama ako se ne radi o lako kvarljivoj robi ili robi sa rokom trajanja /lekovi, hrana…./. Roba postaje vaša kada se ocarini, kada dobijete C4 i carinski račun. Od datuma carinskog računa broji se 365 dana za plaćanje ili registraciju kreditnog odnosa.
Roba koja je smeštena u carinski magacin nije predmet registracije kreditnog odnosa, koji će te broj JCI da upišete?
Svakako je došlo do zabune, možda je neko drugi rekao da možete da uradite registraciju kreditnog odnosa dok se roba nalazi na C7, ja sigurno ne.
Pozdravljam vas i želim vam sve najbolje
Apr 25, 2013 @ 08:52:06
Apr 25, 2013 @ 20:39:56
Apr 26, 2013 @ 08:51:53
Apr 29, 2013 @ 10:45:08
Srdačan pozdrav
May 07, 2013 @ 11:20:14
prvo da vam čestirtam praznik HRISTOS VASKRESE!
Što se tiče zavisnog preduzeća u Sloveniji, ili bilo gde pravilo je isto. Imate oabezu da:
1. APR dostvite konsolidovani finansijski izveštaj;
2. Svaka tri meseca NBS trebate da dostavljate DI-2 obrazac – izveštaj o kapitalu i promenama na kapitalu, i kada ih nema, izveštaj se dostavlja;
Pozdravljam vas i želim vam sve najbolje.
May 06, 2013 @ 12:21:16
pre svega Hristos Voskrese… nadam se da ste se odmorili za praznike, jer mi u trgovini kao sto znate najvise radimo u tom periodu .Potrebno nam je tumacenje Zakona o radu koji stiti trudnice, naime da li trudnicama koje su otvorile bolovanje, a Ugovor im je na određeno npr. do 31.05.2013. MORA da se produži Ugovor po novim izmenama Zakona o radu, dok traje porodiljsko odstustvo..Pozdrav…
May 07, 2013 @ 11:27:45
Što se tiče trudnice, prema zakonu ugovor treba da se produži dok traje porodiljsko odsustvo. Pozdrav
May 07, 2013 @ 14:54:33
sve pohvale za blog, izuzetno je zanimljiv. Biću slobodna da predložim temu, u nadi se će i drugima biti interesantna. Da li bi mogli u nekom narednom tekstu da pišete o transfernim cenama i povezanim licima s obzirom na izmene Zakon o porezu na dobit koje se primenjuju od početka 2013. godine, a gde se proširuje kategorija povezanih lica? Posebno bi me zanimao tretman zakupa nepokretnosti / pokretnosti ukoliko je zakupodavac osnivač ili neko od zaposlenih i varijante zakupa bez naknade i sa naknadom.
Hvala unapred i srdačan pozdrav
May 09, 2013 @ 13:01:28
Što se tiče zakupa pokretnih i nepokretnih stvari o tome imate na blogu. Jedino kada se radi o zakupu bez nadoknade, Uprava Prihoda ne poznaje i ne priznaje tu kategoriju, i o tome je bilo reči u tim tekstovima. Ako dajete bez nadoknade, trebalo bi da utvrdite kolika bi za tu nepokretnost ili pokretnu stvar trebala da bude tržišna cena zakupa i na nju da platite porez. Imate o tome na blogu. Pozdravljam vas i sve najbolje
May 11, 2013 @ 23:05:24
hvala na odgovoru. Samo malo da pojasnim, pitanje tretmana zakupa se odnosio na transferne cene. Sačekaću Vaš tekst na tu temu, kada Vam bude u planu da je obrađujete.
Srdačan pozdrav,
May 09, 2013 @ 10:30:41
imam pitanje, koliko je potrebno minimalno da se napiše rok za davanje Upozorenja pred otkaz, koliko treba da se ostavi zaposlenom da se popravi, mesec dana, ili 3 meseca?
Hvala puno,
Srdačan pozdrav
May 09, 2013 @ 12:57:46
upozorenje pred otkaz i sam otkazni rok zavisi od dva momenta, prvo broj godina staža radnika s kojim niste zadovoljni i drugo, vaš Pravilnik o radu gde ste predvideli dužinu otkaznog roka i presudan je ugovor o radu koji imate sa radnikom. Sve ovo imate u vašim internim dokumentima. Normalno je da bude mesec dana otkazni rok, ali ako se radi o starijem radniku može i tri. Pozdravljam ves i sve najbolje
May 10, 2013 @ 08:43:24
Izvezena je scenografija za predstavu u inostranstvo jos 2009.g. Firma koja je organizovala citav projekat nije u celosti platila iznos a ista vise i ne postoji. Ostao je dug koji nemamo od koga da naplatimo. Iako sam upozoravla odgovorne da nesto ucine, nista se ne preduzima. Sta bi trebalo da uradim da zatvorim ovo potrazivanje?
Takodje bih zamolila da mi odgovorite, da li smo u obavezi da Agenciji za sprecavanje pranja novca i ft, dostavljamo izvestaje iako nismo uocili nepravilnosti? Hvala
May 10, 2013 @ 12:46:33
s obzirom da niste tužili ino partnera, da se niste prijavili u stečajnu masu prilikom gašenja te ino firme, imate jedinu mogućnost da donesete ODLUKU o otpisu potraživanja, i da prilikom sastavljanja PB -1 obrasca za 2013 iskažete taj otpis na koji će te obračunati porez. Ali to u stvari i nije neki porez vi za iznos potraživanja umanjujete dobit, jer sumu koju otpišete vama je trošak. Pa ako umanjite dobit recimo za 1.000.000 dinara na ime otpisa potraživanja, a iskazana dobit je 9.000.000 dinara, porez će te obračunati na 10.000.000 kao da i niste uradili otpis.
Pretpostavljam da ste ovo potraživanje registrovali kao kreditni odnos kod NBS, a ako niste, uradite to odma. Nakon donošenja Odluke o otpisu, u narednom periodu kada budete radili registraciju kreditnog odnosa stavićete da je potraživanje 0 /nula/ i u rubrici NAPOMENA stavite Odruka o otpisu, broj i datum odluke i tako će te ceo posao zatvoriti kod NBS, i nećete imati nikakvih problema.
Što se tiče Izveštaja Upravi za sprečavanje pranje novca, bez obzira što nema nikakvih nepravilnost dužni ste da podnesete izveštaj, pod uslovom da je vaša firma obveznik /knjigovodstvena agencija/ i da je to od vas agencija tražila, ukoliko niste dobili nikakav dopis od Uprave onda ništa.
Pozdrav
May 14, 2013 @ 17:09:06
pošto sam,kao i većina knjigovodja, zbunjena novim propisima vezanim za popunjavanje
rednog broja 008 PPPDV obrasca,molim Vas za pomoć,a radi se o fakturama koje se odnose na troškove u zakupljenom poslovnom prostoru(na pr.računi za telefonske usluge ili struju)koji glase na zakupodavca(fizičko lice).Da li se ti računi unose u KPR i u obrazac PPPDV?
pozdrav i hvala
May 14, 2013 @ 21:46:32
imate tu u komentarima, niste jedini koji ste u dilemi, ali i telefoni i el. energija, i reprezentacija, i svi drugi računi na koje nemate pravo na odbitni PDV ulaze u osnovicu 008.
Pozdrav
May 15, 2013 @ 09:40:26
Ako ste u mogucnosti molim vas odgovorite mi hitno sta da radim.
Pozdrav!!!
May 16, 2013 @ 10:30:28
Pozdrav, Biljana Trifunović
May 15, 2013 @ 19:12:06
imam pitanje vezano za kompenzaciju, naime nase preduzece nabavlja robu od poljoprivrednog gazdinstva. Vlasnik poljoprivrednog gazdinstva bi nama davao svoje poljoprivredne proizvode za dalju prodaju , a od nas uzimao robu iz naseg tranzitnog magacina (ovaj magacin smo formirali za robu koja odmah ide od dobavljača prema našim kupcima, koji su takodje pravna lica, i ne prolazi kroz nase maloprodajne objekte nadam se da to nije sporno).Mi bi smo znači prebacili odredjenu robu u ovaj tranzitni magacin koju bi oni istog dana preuzeli. Da li možemo raditi kompenzaciju sa poljoprivrednim gazdinstvom? Da li postoje neke zakonske smetnje? U dilemi smo zato što je u pitanju poljoprivredno gazdinstvo.
Hvala i srdačan pozdrav
May 16, 2013 @ 09:58:47
May 16, 2013 @ 11:19:28