Porez na pozajmice

Dragi prijatelji,

utorak je naš dan za druženje. Nastavljamo tamo gde smo stali.


Pretpostavljam da je veliki broj vas zadovoljan što vam pišem o povezanim licima i transfernim cenama. Pretpostavka je na osnovu činjenica. Veliki broj vas pisao mi je u cilju da još jednom u svom ličnom primeru proveri da li se radi o povezanim licima ili ne. Svima sam odgovorila, jer je važno da se ova tema baš razjasni.
Propusti u poslovanju nastaju iz nepoznavanja i nerazumevanja propisa. Oni koji svesno žele da „zaobiđu“ neki propis, oni znaju o čemu se radi.
Sada kada smo razjasnili ko se smatra povezanim licem prema Zakonu o porezu na dobit, možemo da nastavimo dalje.
Kao prvo, Zakon ne zabranjuje da povezana lica međusobno posluju.
Drugo, propisano je da se poslovanje između povezanih lica obelodani, odnosno da se prihodi i rashodi koji su ostvareni u poslovanju sa povezanim licima iskažu u poreskom bilansu, za preduzetnke u PB-2, za preduzeća u PB-1.
Treće, važno je da znate da se pravi razlika u poslovanju do 8 miliona prometa između povezanih lica i preko 8 miliona dinara. Važno je da znate da se sabiraju prihodi i rashodi sa povezanim licem, da bi se utvrdilo da li je promet do 8 miliona ili preko.
Na primeru se lakše razume, vi možete da poslujete sa više povezanih lica, 2,3,5... nije propisano ograničenje. Prometom se smatraju ispostavljeni računi za prodatu robu i usluge. Takođe posmatraju se i primljeni računi za robu i usluge. Zbir prihoda i rashoda sa jednim povezanim licem ukoliko je do 8 miliona dinara – prag ulaska u sistem PDV, u tom slučaju dostavlja se izveštaj u skraćenom obliku. Nije potrebno da se radi velika studija i provera da li su cene po kojima ste poslovali dogovorne ili tržišne.
Kada je zbir prihoda i rashoda u poslovanju sa povezanim licem 8 i više miliona dinara, tada je obavezno da se uradi studija u punom obimu ili kako se među privrednicima zove „velika studija“, gde se primenjuje metodologija provere cena. O ovim tehnikalijama ne želim da vas optrećujem, bitno je da znate važnost i značaj iskazivanja podataka o poslovanju sa povezanim licem.



Pozajmice su posebna kategorija


Zakon dozvoljava da privrednici jedni drugima daju pozajmice u manjem obimu. Tako stoji u Zakonu. To je u redu, jer registrovani smo da obavljamo određene delatnosti, niko od nas nije registrovan kao banka. Banka je ta čiji je posao da daje pozajmice i ubira kamatu na kredit. Na osnovu ostvarene dobiti, banka plaća porez državi. Sve je jasno.
Nije uvek izvodljivo da u kratkom roku neko preduzeće ili preduzetnička radnja dobije kredit od poslovne banke. Često, privrednici nemaju vremena da čekaju odobrenje kreditnog odbora i ostalo. Ko je uzimao kredit kod banke zna proceduru.
Ali, hajde da se vratimo na pozajmice između povezanih lica.
Znači, dozvoljeno je da s vremena na vreme privrednici jedni drugima pomognu da prevaziđu probleme oko tekuće likvidnosti, i da pozajme novac.
Potrebno je da ta pozajmica bude potkrepljena ugovorom.
Takođe, ugovorom treba da bude definisano da li se pozajmica daje sa kamtom ili bez kamate. Veoma važan detalj ugovora - kamata.

Davalac pozajmice plaća porez

Ukoliko je pozajmica data povezanom licu bez obračuna i naplate kamate, davalac pozajmice ima dodatne obaveze. Primalac pozajmice nema nikakvih obaveza po pitanju transfernih cena.
Davalac pozajmice je odlučio da „besplatno“ pomogne svom povezanom licu i da kredit bez naplate kamte, to je izbor i pravo davaoca pozajmice. Međutim, davalac pozamice nema pravo da zakine državi porez. Novac je roba, i on ima svoju cenu.
Ministarstvo finansija svake godine donosi Pravilnik o kamatnim stopama za koje se smatra da su u skladu sa principom "van dohvata ruke".
Pomenutim Pravilnikom utvđuju se kamatne stope za date pozajmice povezanim licima, i to definisane su stope za pozajmice u dinarima, devizama itd. Za 2020. godinu propisana je kamatna stopa na pozajmice u dinarima od 4,71% na godišnjem nivou.

Kako to u praksi izgleda?

Na osnovu ugovora o beskamatnoj pozajmici dali ste povezanom licu npr. 1.000.000 diara. Ne bi vas zamarala detaljima, jer prema Pravilniku treba da se računa koliko dana je bila pozajmica 5, 25, 255 ili celu godinu 365. Bitno je da se utvrdi primenom propisane kamatne stope koliko biste vi naplatili kamatu da ste primenili zakonom propisanu kamatnu stopu. Radi lakšeg razumevanja, pretpostavimo da je suma od 1.000.000 dinara data još 2019. godine, i da dug nije vraćen. Znači, računamo za celu godinu 1.000.000 x 4,71% = 47.100 dinara.
Da ste dali pozajmicu sa ovom kamatnom stopom naplatili biste od primaoca pozajmice 47.100 dinara. Toliko bi bio prihod i ta suma se iskazuje u PB - dodaje se oporezivoj osnovici, znači po ovom osnovu vaš porez na dobit iznosio bi 47.100 x 15% = 7.065 dinara za preduzeća i 10% za preduzetničke radnje.
Postoji dragi prijatelji bezbroj varijanti, jedna od njih je da se ugovori kamatna stopa, ali da je niža ili viša od propisane Pravilnikom. Imala sam slučajeve da ugovorena kamatna stopa bude veća od one propisane Pravilnikom, ali da su se ugovorne strane dogovorile da prvi mesec bude grejs period. Ili da se poslovna godina računa 360 dana, da svaki mesec ima 30 dana. Sve je to u redu. Ugovor je izraz volje i saglasnosti ugovornih strana.
Ali kada je u pitanju poslovanje između povezanih lica, ugovor je jedno a pravilnik o transfernim cenama, Zakon o porezu itd. su nešto sasvima drugo. Zakonski akti su stariji od ugovorne volje privrednika.
Nadam se da sam vam približila ovu temu. Da ste shvatili značaj i važnost da informišete svoje saradnike, knjigovođu... o poslovanju sa povezanim licima. Sada vam je jasna obaveza davaoca kredita da plati porez na kamatu. Obavezu ima i primalac kredita, kada je kredit sa kamatom, potrebno je da se utvrdi da li je došlo do utanjene kapitalizacije.....to je već složena priča, nije neophodno da vas opterećujem njome. Dovoljno je da vi znate da imate obavezu, a onaj ko treba da sprovede odredbe zakona, zna šta treba dalje da uradi.
Dragi prijatelji, pozdravljam vas, znam da su poslednja 3-4 pisma bila malo neinteresantna vama koji ne poslujete sa povezanim licima i nemate obavezu po transfernim cenama. Kako se sve menja, nije suvišno da budete i vi informisani i upućeni u ovu složenu temu.
Da vas podsetim, prijavljivanje za najavljene seminare je u toku. Vi koje zanimaju ove teme koje će vam olakšati i pojednostaviti poslovanje, možete odmah da se prijavite.
Prijavite se na seminar i učite od praktičara
  1. Izbegavanje dvostrukog oporezivanja - porez po odbitku za plaćene usluge stranom licu - sa primerima iz prakse održava se 17. 11. 2020.
  2. Međunarodna cesija, asignacija, plaćanje drugom nerezidentu i naplata od drugog nerezidenta po obavljenim spoljnotrgovinskim poslovima, sa primerima iz prakse održava se 24. 11. 2020.
  3. Međunarodno prebijanje dugova po osnovu realizovanih spoljnotrgovinskih poslova, međunarodno prebijanje dugova u devizama, registracija kreditnih odnosa kod NBS Obrasci O1 i P1, sa primerima iz prakse održava se 12. 2020.
Pozdravljam vas dragi prijatelji🤝 i želim vam svako dobro🌞.



S poštovanjem,

Biljana Trifunović


www.biljanatrifunovicifa.com