Zašto je Bilans uspeha često Bilans neuspeha

Dragi prijatelji,

utorak je naš dan za druženje. Nastavljamo tamo gde smo stali.


U prethodnom periodu obradili smo bilans stanja. Upoznali ste sa podacima koji oslikavaju imovinu firme i odakle potiče ta imovina.

Bilans uspeha sadrži podatke kako ste upravljali imovinom, domaćinski i profitabilno ili ste napravili gubitak. Ovaj izveštaj u startu daje informaciju da li ste prihod ostvarili od prodaje proizvoda i usluga ili od trgovine. U sledećem koraku, možete da izračunate kolika je bila godišnja preprodajna marža, vaša ili konkurencije. Takođe, u ovom izveštaju vidi se kao svetionk koliki su troškovi kamate, onih koji imaju kredit. Svašta se sazna iz ta dva lista papira, verovali vi ili ne.

Krenimo redom – naravno od prihoda


Za početak volela bih da se upoznate koji se to najbitniji podaci iskazuju u bilansu uspeha.
(Verujem da ste postavili u poseban folder vaš bilans stanja i uspeha, pa dok čitate ovaj tekst možete da pogledate svoje bilanse i podatke u njima.)
Prvi deo obrasca, rezervisan je za prihode, gde se jasno vidi da li je firma ostvarila prihod od:
  • prodaje proizvoda i usluga;
  • prodaje robe – znači trgovina;
  • premija, subvencija, dotacija i donacija i
  • ostali prihodi računi 65 – to su prihodi od iznajmljivanja – pokretne i nepokretne imovine.
Kada vidite neke od ovih podataka jasno vam je čime se firma bavi, vama ali i onome ko gleda vaš bilans.
Pitate se zašto vam ovo naglašavam?
Dešava se da fima u APR-u registruje kao osnovnu – pretežnu delatnost npr. proizvodnju obuće. A u stvari bavi se trgovinom. Prirodno je da krenete sa jednom idejom, i vemenom pod uticajem tržišta i vaših sposobnosti promenite delatnost. Želim da vam skrenem pažnju, o obavezi promene šifre delatnosti kod APR, kada vam prihodi od neke druge delatnosti postanu većinski u odnosu na onu koja je prvobitno bila registrovana.
Kada radim studije o transfernim cenama (a o tome ću vam pričati drugi put), tada mi nije dovoljna šifra pretežne delatnosti u APR, već analiziram i bilans uspeha kao i sajt firme. Vlasnici firme češće ažuriraju sajt, radi prometa, nego podatke u APR, što je inače, zakonska obaveza!

Transparentnost troškova


Drugi deo bilansa uspeha informiše nas o troškovima koji su nastali u poslovnoj godini, i to vrlo detaljno:
  • troškovi nabavna vrednost prodate robe;
  • troškovi repromaterijala za proizvodnju;
  • troškovi energije i goriva;
  • troškovi zarada;
  • troškovi proizvodnih usluga;
  • troškovi amortizacije;
  • ostali nematerijalni troškovi.
Pobrojani rashodi, smatraju se poslovnim rashodima. Razlika između prihoda i rashoda iskazuje se kao dobitak iz redovnog poslovanja ili na žalost gubitak iz redovnog poslovanja.

Poseban deo u bilansu uspeha rezervisan je za finansijske prihode i rashode, kao i za poslovni rezultat pre oporezivanje, i rezultat nakon oporezivanja.

Poreski rashod perioda

Znam da je veliki broj vas doživo stres i posumnjao u svoju službu finansija i knjigovodstva kad bi neupućeno pogledao kolika je dobit a koliko je iskazan porez. Znate da je poreska stopa za preduzeća 15%, dok za preduzetnike 10%. Lako se preračuna. Na primer. Dobit je 1.000.000 dinara i logično bi bilo da je porez 150.000 dinara ili 100.000 dinara. Međutim u polju poreski rashod perioda piše 215.000 dinara. Odmah se pali alarm u glavi – greška!
Nije greška. Treba da znate da se jedan broj troškova koji se priznaje kao trošak u bilansu uspeha i u poslovnim knjigama, ne priznaje u poreskom bilansu. Poreski bilans se radi pre bilansa uspeha.
Troškovi koji su veći od dozvoljenih, ili se ne odnose na delatnost poslovanja, npr. letovanje, visoki troškovi reprezentacije... to je sasvim nova priča, nakanadno se oporezuju. Zato i nije moguće porez utvrditi u bilansu uspeha jednostavnim množenjem dobiti sa poreskom stopom.
I za kraj, kako da izračunate svoju preprodajnu maržu i uporedite je sa konkurenstkom firmom. Preprodajna marža računa se na sledeći način:
Prihod od prodaje – trošak (nabavna vrednost prodate robe)/ Prihod od prodaje x100
Kroz primer lakše se razume:
(1.000.000 – 700.000)/1.000.000 x100 = 30%
Ukoliko ste firma koja se bavi trgovinom, obavezno proverite kolika je vaša preprodajna marža, ali potrudite se da izračunate i vidite koliku maržu ostvaruje vaša konkurencija.
To će biti tema sledećeg utorka.
Do tada vas pozdravljam i želim vam svako dobro.
___________________________
U međuvremenu, podelite ovaj tekst ljudima za koje mislite da će im biti od koristi, i kažite im da se slobodno prijave na besplatni newsletter.



Pozdravljam vas i srećno dragi moji prijatelji!

S poštovanjem,

Biljana Trifunović


www.bijanatrifunovicifa.com