Finansijski konsalting, poresko savetovanje, spoljna trgovina, knjigovodstvo, devizno poslovanje i edukacija
ifa-logo-vektor50

Novo na blogu:

Rokovi zastarelosti potraživanja

Rokovi zastarelosti potraživanja
Rokovi zastarelosti potraživanja i obaveza  definisani su Zakonom o obligacionim odnosima. Na zastarelost portraživanja i obaveza  odnose se  i drugi zakoni kao što su:
  • Zakon o privrednim društvima;
  • Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji;
  • Zakon o menici;
  • Zakon o radu;
  • Zakon o privatizaciji;
  • Zakon o stečaju.
Prestanak prava potraživanja


Zastarelost predstavlja prestanak prava potraživanja poverioca da zahteva izmirenje obaveza. Zastarelost počinje od prvog dana nakon zakonom propisanog roka za izmirenje obaveza prema poveriocu. Takođe da bi dužnik mogao u sudskom postupku da se pozove na zastarelost potrebno je istakne prigovor zastarelosti, zbog toga što na zastarelost sud ne pazi po službenoj dužnosti.

Ukoliko želite pun pristup sadžaju POSTANITE ČLAN. Ova stručna platforma ima preko 2.200 tekstova iz oblasti spoljne trgovine, deviznog poslovanja i poreza. Svi zakoni i pozakonski akti koji su potrebni privrednicima dostupni su vam uz godišnju članarinu.

ŽELIM DA POSTANEM ČLAN

Autor: Biljana Trifunović
Oblast: Propisi

Ispravka vrednosti potraživanja i direktan otpis

Ispravka potraživanja
Pripreme za završni račun 2019. – procena i donošenje odluke o ispravci ili otpisu potraživanja sa primerima kada se ispravka ili otpis priznaju u PB a kada ta suma uvećava oporezivu osnovicu
Ispravka vrednosti potraživanja od kupaca ili direktan otpis je aktivnost koja nastaje nakon procene stepena naplativosti svakog potraživanja pojedinačno.


Sva pravna lica i preduzetnici koji vode poslovne knjige po principu dvojnog knjigovodstva imaju zakonsku obavezu da procene naplativost potraživanja da bi se ono u opšte iskazalo u bilansu stanja. Prilikom procene naplativosti potraživanja, sva potraživanja kojima je istekao rok za naplatu, smatraju se sumnjivim potraživanjima od kupaca ili iz nekog drugog razloga kupac osporava svoju obavezu prema vama. Takva potraživanja se mogu umanjiti na teret ostalih rashoda, i to:

Ukoliko želite pun pristup sadžaju POSTANITE ČLAN. Ova stručna platforma ima preko 2.200 tekstova iz oblasti spoljne trgovine, deviznog poslovanja i poreza. Svi zakoni i pozakonski akti koji su potrebni privrednicima dostupni su vam uz godišnju članarinu.

ŽELIM DA POSTANEM ČLAN

Autor: Biljana Trifunović
Oblast: Racunovodstvo

Zakon o doprinosima za socijalno osiguranja

Zakoni i pravilnici
("Sl. glasnik RS", br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 7/2012 - usklađeni din. izn., 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019 i 5/2020 - usklađeni din. izn.)

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: doprinosi), obveznici doprinosa, osnovice doprinosa, stope doprinosa, način obračunavanja i plaćanja doprinosa, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje doprinosa.

Član 2

Doprinosima se obezbeđuju sredstva za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja, i to:

1) penzijskog i invalidskog osiguranja;

2) zdravstvenog osiguranja;

3) osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Član 3

Doprinosi, u smislu ovog zakona, jesu:

1) za penzijsko i invalidsko osiguranje:

(1) doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;

(2) dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa zakonom;

(3) doprinos za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.

2) za zdravstveno osiguranje:

(1) doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;

(2) doprinos za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.

3) za osiguranje za slučaj nezaposlenosti - doprinos za obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Autor: Dejan Trifunović
Oblast: Ostali zakoni i uredbe

Zakon o akcizama

Zakoni i pravilnici
("Sl. glasnik RS", br. 22/2001, 73/2001, 80/2002, 43/2003, 72/2003, 43/2004, 55/2004, 135/2004, 46/2005, 101/2005 - dr. zakon, 61/2007, 5/2009, 31/2009, 101/2010, 43/2011, 101/2011, 6/2012 - usklađeni din. izn., 43/2012 - odluka, 76/2012 - odluka, 93/2012, 119/2012, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 4/2014 - usklađeni din. izn., 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 4/2015 - usklađeni din. izn., 5/2015 - usklađeni din. izn., 55/2015, 103/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 - usklađeni din. izn., 18/2018 - usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 5/2020 - usklađeni din. izn. i 7/2020 - izm. usklađenih din. izn.)

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim zakonom uređuje se oporezivanje akcizama.

Akcizama se oporezuju proizvodi utvrđeni ovim zakonom.

Značenje pojedinih izraza

Član 1a

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1) "proizvođač akciznih proizvoda" je lice koje u proizvodnom pogonu pravi, obrađuje, prerađuje, dorađuje i sl. proizvode na koje se plaća akciza u smislu ovog zakona, uključujući i lice koje vrši preradu, prženje, pakovanje, kao i druge sa njima povezane radnje koje se vrše u svrhu proizvodnje kafe;

2) "uvoznik akciznih proizvoda" je lice koje u svoje ime i za svoj račun uvozi, odnosno lice za čiji račun se uvoze iz inostranstva proizvodi na koje se plaća akciza u smislu ovog zakona;

3) "obveznik akcize" je lice koje je dužno da plati akcizu propisanu ovim zakonom;

4) "akcizna dozvola" je dokument kojim se odobrava otpremanje i smeštanje akciznih proizvoda bez obračunavanja i plaćanja akcize;

5) "akcizno skladište" je jedan ili više međusobno povezanih zatvorenih ili ograđenih prostora koji sačinjavaju celinu, u kome ovlašćeni držalac akciznog skladišta proizvodi, skladišti, prima ili otprema proizvode pod režimom odloženog obračunavanja i plaćanja akcize i koje mora biti vidljivo označeno i fizički odvojeno od drugih prostora;

6) "ovlašćeni držalac akciznog skladišta" je proizvođač koji je dobio dozvolu da skladišti akcizne proizvode bez obračunate i plaćene akcize;

7) "režim odloženog obračunavanja i plaćanja akcize" je vremenski period u kojem ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja akcize;

8) "cigaretama proizvedenim u zemlji" smatraju se cigarete koje proizvodi u Republici Srbiji lice upisano u Registar proizvođača duvanskih proizvoda kod Uprave za duvan (u daljem tekstu: Uprava) i koje su upisane u Registar o markama duvanskih proizvoda u korist proizvođača duvanskih proizvoda, odnosno većinskog vlasnika proizvođača duvanskih proizvoda.

Autor: Dejan Trifunović
Oblast: Ostali zakoni i uredbe

Zakon o porezu na dohodak građana

Zakoni i pravilnici
 "Sl. glasnik RS", br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 - ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 - odluka US, 7/2012 - usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 - odluka US, 8/2013 - usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 - ispr., 108/2013, 6/2014 - usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 - dr. zakon, 5/2015 - usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 - usklađeni din. izn., 7/2017 - usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 - usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 - usklađeni din. izn., 86/2019 i 5/2020 - usklađeni din. izn)

 Deo prvi

OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Porez na dohodak građana plaćaju, u skladu sa odredbama ovog zakona, fizička lica koja ostvaruju dohodak.

Oporezivanje dohotka građana uređuje se isključivo ovim zakonom.

Poreska oslobođenja i olakšice mogu se uvoditi samo ovim zakonom.

Dohodak

Član 2

Porez na dohodak građana plaća se na prihode iz svih izvora, osim onih koji su posebno izuzeti ovim zakonom.

Oporezivi prihod predstavlja razliku između bruto prihoda koji je po nekom od osnova predviđenih u članu 3. ovog zakona ostvario poreski obveznik i troškova koje je imao pri njihovom ostvarivanju i očuvanju, ako je to propisano ovim zakonom.

Dohodak predstavlja zbir oporezivih prihoda iz stava 2. ovog člana, ostvarenih u kalendarskoj godini.

Prihodi koji podležu oporezivanju

Član 3

Porezu na dohodak građana podležu sledeće vrste prihoda:

1) zarade;

2) prihodi od samostalne delatnosti;

3) prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine;

4) prihodi od kapitala;

5) prihodi od nepokretnosti;

6) kapitalni dobici;

7) ostali prihodi.

Prihodi iz stava 1. ovog člana oporezuju se bilo da su ostvareni u novcu, u naturi, činjenjem ili na drugi način.

Autor: Dejan Trifunović
Oblast: Zakoni o porezu

Aktuelni seminari

Kalendar_treninga

Webinari na YouTube

bt-youtube-webinari
facebook youtube