Uvoz radi izvoza

Tema druge nedelje je - Uvoz.
*Ovaj mejl primate u okviru moje email kampanje "Jasno i po zakonu". Ako ne želite da primate ove mejlove, kliknite na OVDE. Ako ste se sada priključili kampanji: ne brinite, linkove ka svim prethodnim mejlovima poslaću vam na kraju kampanje.
Prošle nedelje pisala sam vam o izvozu, i koje sve vrste izvoza postoje.
Smatram da nema potrebe da sada nabrajam sve vrste uvoza, jer su načini na koje može da se realizuje izvoz – isti i za uvoz.
(Pogledajte prvi tekst od 31. 10. 2022)
Danas bih posvetila pažnju pitanju uvoza radi izvoza, i to iz dva ugla:
  • Aktivno oplemenjivanje, i
  • Reeksportna dorada.
Na ovim posebno složenim spoljnotrgovinskim poslovima „ispekla“ sam ovaj zanat do najsitnijih detalja. Znam da su naši saradnici često umeli da mi kažu:
„Biljana, hoćemo li dobiti i raditi neki „normalan/lakši posao“ od ovih koje najviše radimo. Mnogo je složeno i zahtevno!“
Obično bih im odgovorila uz osmeh:
„Dragi moji, da je lako – to bi radio svako. Mi nismo ’svako’, već eksperti u ovoj oblasti, i normalno je da radimo složene poslove. One lake i jednostavne klijenti rade sami“.
Nisam se nikada bojala izazova i novih poslova. To je moj majndset – stalno učenje i usavršavanje. Da li mi je lako da naučim i primenim sve cake i zavrzlame kada su u pitanju internet poslovanje i marketing? Nije, ovih meseci usavršavam svoje znanje u objavama na Linkedinu. Malo je ljudi koji znaju da objasne pojedine „detalje“; nešto pitam, ponešto istražujem sama, krećem se u dobrom pravcu. Nije mi lako, ali šta je – tu je, ne želim da zaostajem za mladim ljudima i da svoje usluge predstavljam samo na platformi, Facebook, Instagramu i YouTube. Te lekcije sam savladala, i idemo dalje. Znam sasvim sigurno da je neko od vas pomislio zaštо se mučim, zašto ne platim da mi neko drugi radi te delove posla. U pravu ste – plaćam ja saradnike, nije to sporno, ali želim sama da znam. Želim da održavam mozak u punoj formi. To je osnovni razlog.
Tako i vi: smatram da treba svakodnevno da širite svoje horizonte; da rastete i usavršavate se.
Dobro, da se vratimo na aktivno oplemenjivanje i reeksportnu doradu, onako iz praktičnog ugla.
Osnovna razlika između ova dva spoljnotrgovinska posla ogleda se u sledećem:

Aktivno oplemenjivanje


Osnovna karakteristika ovog spoljnotrgovinskog posla je ta da domaća firma potpisuje ugovor sa inopartnerom koji će isporučiti sav ili skoro sav repromaterijal na doradu. Znači, domaća firma ili preduzetnik pružaju uslugu oplemenjivanja, od dobijenog repromaterijala prave nov gotov proizvod, a može to da bude i poluproizvod. Nije bitno, u izvozu je to nov proizvod.
Ovde je veoma bitno da znate da morate da imate detaljan ugovor sa inopatrnerom o aktivnom oplemenjivanju sa svim elementima. To radimo na biznis PREMIJUM platformi. Za sada je dovoljno da znate da bez potpisanog ugovora ne možete da započnete posao.
Dalje, inopartner vam na PREDRAČUNU isporučuje repromaterijal, sa napomenom BEZ PLAĆANJA, a na osnovu ugovora o aktivnom oplemenjivanju.
Dalja dokumentacija koja je neophodna za dobijanje odobrenja, već je napisana u pomenutom pismu: specifikacija, normativi po jedinici proizvoda, zahtev upravi carine za odobrenje po aktivnom oplemenjivanju. Ovu dokumentaciju rade u timu spoljnotrgovinac i tehnolog. Olakšavajuća okolnost je da nećete dobiti odobrenje dok ne dostavite svu dokumentaciju. Najbolje je započeti proces otvaranja odobrenja pre nego što repromaterijal stigne na carinsku ispostavu, da ne bi stajala danima u carinskom magacinu, a vi da plaćate ležarinu.
Gotove proizvode izvozite istom inopartneru koji vam je dostavio materijal za aktivno oplemenjivanje. On plaća uslugu oplemenjivanja.
Druga je stvar što vi možete, na izvoznom računu, da u delu „naziv kupca“ stavite podatke vašeg inopartnera iz Nemačke ili neke druge zemlje, dok „mesto isporuke“ može da bude skroz treća zemlja i firma. Mesto isporuke može da bude firma sa sedištem u Ruskoj Federaciji ili Velikoj Britaniji. Potpuno je legitimno da ovi podaci stoje kako na izvoznom računu tako i na tovarnom listu CMR...

Reeksportna dorada


Ono po čemu se reeksportna dorada razlikuje od aktivnog oplemenjivanja je sledeće:
Repromaterijal kupujete od jednog ili više dobavljača u inostranstvu – dozvoljeno je da bude iz više zemalja. Repromaterijal plaćate dobavljaču.
Gotov proizvod izvozite kupcu u inostranstvu sa kojim imate ugovor o izvozu, u neku sasvim drugu zemlju.
Znači, u startu treba da imate dva ugovora:
  • Ugovor o kupovini repromaterijala od dobavljača, i
  • Ugovor sa kupcem o izvozu gotovih proizvoda.
Sve ostalo je isto kada se radi o pratećoj dokumentaciji na osnovu koje opet dobijate odobrenje za aktivno oplemenjivanje. I za jedan i za drugi posao carina daje rok do kada gotov proizvod mora da se izveze. Obično je to 3 do 6 meseci. Ovaj rok može da se produži najviše do 2 godine. Za određene specifične poslove moguće ga je produžiti maksimum do 3 godine.

Sada je najvažniji deo, koji vam čuva živce, vreme i novac


Mesto carinjenja


Dešava se da je proizvodni pogon u okolini Novog Sada, a sedište firme i glavno knjigovodstvo firme nalaze se u Beogradu. Prema lokaciji magacina logično bi bilo da se proces carinjenja realizuje u carinskoj ispostavi Novi Sad. Međutim, prema Zakonu o carini, mesto uvoznog carinjenja i donošenja Odobrenja (ranije je bilo Rešenje) je mesto gde se nalazi glavno knjigovodstvo firme. U praksi je bilo slučajeva da carinske ispostave upućuju firme od ispostave do ispostave kao ping-pong lopticu. Zakon o carini je nedvosmislen. Pored Zakona o računovodstvu, Zakon o carini daje poseban značaj i važnost računovodstvu.
Tesna saradnja u procesu proizvodnje, bez obzira na to da li se radi o aktivnom oplemenjivanju ili o reeksportnoj doradi, jeste između robnog knjigovodstva i magacina. Carinski inspektori mogu da dođu u kontrolu dok traje perod odobrenja, dok se sav repromaterijal ne razduži/izveze kao gotov proizvod.
Pre izdavanja odobrenja, carinski inspektori skoro „pod obavezno” pregledaju magacin.

Magacin


Repromaterijal za aktivno oplemenjivanje ili reeksportnu doradu prilikom uvoza ne podleže obavezi obračuna i plaćanja carine i PDV. Složićete se da je to značajna ušteda za preduzeće, posebno zato što se ne opterećuje cash flow. Firme koje planiraju da se bave ovakvim poslom moraju da imaju poseban magacin za robu, koja je, praktično, sve vreme pod carinskim nadzorom. Nije neophodno da se gradi poseban magacin, dovoljno je u okviru postojećeg magacina samo žicom odvojiti prostor u koji može da se smesti roba iz uvoza. Potrebno je da taj prostor bude odvojen, da ima vrata koja se zaključavaju i treba postaviti tablu ili nešto slično, gde bi pisalo: ROBA POD CARINSKIM NADZOROM.
Znači, nije potrebno da imate registrovan pravi carinski magacin, dovoljno je da odvojite materijal koji je oslobođen plaćanja carine i PDV-a od materijala koji se koristi u redovnoj proizvodnji.

Razlike u izvoznim računima


Izvozni račun nakon završene proizvodnje, kad je u pitanju postupak reeksportne dorade, ispostavljate identičan kao da se radi o redovnom izvozu prema inokupcu.
Međutim, izvozni račun za aktivno oplemenjivanje je malo složeniji. Treba odvojeno iskazati iznos za naplatu za izvršene usluge aktivnog oplemenjivanja i kao posebnu stavku – vrednost repromaterijala koji se praktično razdužuje, vraća inopartneru.
Ostala dokumentacija je ista za obe vrste posla: normative robe koja se izvozi, specifikacija…
Po završetku postupka proizvodnje, potrebno je zatvoriti odobrenje. Ostatak repromaterijala koji nije utrošen, ako se radi o korisnom otpadu, konačno se carini, a ako je neupotrebljiv, pokreće se procedura uništenja ili prodaje otkupljivačima sekundarnih sirovina. Ovaj postupak se vodi takođe uz nadležnost carinske službe.
Veoma detaljno sam vam opisala procedure kako se rade ovi poslovi, iz jednostavnog razloga: volim proizvodnju, i kad god sam u prilici želim da proizvodnim firmama što jasnije objasnim procedure. A ona nije jednostavna, to ni slučajno. Ali ako već imate ugovoren izvoz gotovih proizvoda veće vrednosti, sasvim je opravdano da uđete u postupak reeksportne dorade i na taj način uštedite značajnu sumu novca. Znam da se PDV, praktično, vraća, carine nema ako je repromaterijal iz neke od zemalja sa kojom imamo ugovor o bescarinskom prometu. Međutim, kada se radi o uvozu od 100, 200 ili 500 hiljada eura nije baš zgodno na tu sumu izdvojiti i platiti PDV 20%.
Sa mojim klijentima ili članovima biznis PREMIJUM paketa, pre donošenja konačne odluke da li će ići u postupak uvoza bez PDV-a ili ne, uvek stavim cifre na papir i zajedno proanaliziramo isplativost posla. Potrebno je dosta vremena da se pripremi sva propisana dokumentacija. Vreme košta, i u tom slučaju sagledamo šta se više isplati. Kada su uvozi manje vrednosti, nema smisla ulaziti u procedure, jer utrošak radnih sati je veći od plaćenog PDV-a, koji se inače vraća. Znate i sami, ne moramo mi da znamo „visoke matematike“ kao naučnici, ali računicu – uvek. Da, sada sam se setila: kada sam upisivala fakultet, dvoumila sam se između prava i ekonomije. Volim i jedno i drugo. Ali kako mi je matematika bila mnogo jača karta od rimskog prava, prevagnula je ekonomija. Videćete i sami, ako se priključite kolegama na biznis PREMIJUM platformi, da vam mogu sa lakoćom pomoći u finansijskim konstrukcijama kao i u sastavljanju međunarodnih ugovora. Ti važni dokumenti biće vam dostupni već od januara.



Pozdravljam vas dragi prijatelji🤝 i želim vam svako dobro🌞🌈.


    S poštovanjem,
    Biljana Trifunović
    www.biljanatrifunovicifa.com