ifa-logo-vektor50
Poštovani,
ukoliko vas zanima postupak naknadne kontrole robe i dokumenta od strane carinske inspekcije, možete saznati u detaljnom teksu u produžetku.

Naknadna carinska kontrola uvoznih dokumenata i robe



Kontrola spoljnotrgovinskih dokumenta ne završava se pečatom i potpisom carinskog službenika. Za tačnost podataka na dokumentima odgovara podnosilac dokumenata – privredno društvo, bez obzira što špediter popunjava deo dokumenata koji se podnose Carini za uvozno/izvozno carinjenje.
Špediter priprema dokumenta JCI, CMR, EUR na osnovu dokumenata koje dobija od firmi. Špediter je u praksi samo posrednik između preduzeća i Carine.
U cilju što bržeg protoka robe na graničnim prelazima i carinskim ispostavama roba se pregleda selektivno. Takođe, dokumenta podneta za carinjenje kontrolišu se formlno i ispravljaju se grube uočljive greške.
Dešava se da prilikom uvoznog carinjenja uz saglasnost uvoznika špediter prepiše tarifni broj robe, bez provere da li taj tarifni broj stvarno odgovara predmetnoj robi. To je jedan od najčešćih propusta u postupku carinjenja.
Nakon završetka postupka carinjenja – puštanje robe u slobodan promet, ne znači da su postupci kontrole od strane carinskih službenika završeni.
U naredne tri godine od izvršenog uvoznog/izvoznog carinjenja sva spoljnotgovinska dokumenta podležu naknadnoj kontroli.


Šta je predmet naknadne kontrole, i koje greške su najčešće predmet kažnjavanja?


– Pogrešan tarifni broja robe – posebno ako je roba svrstana u tarifni broj sa nižom carinskom stopom, što prouzrokuje manje plaćanje carine i PDV;
– Neosnovano korišćenje carinskih povlastica;
– Korišćenje preferencijalnog porekla robe bez uverenja o poreklu robe ili bez dokaza o direktnom transportu;
– Zloupotreba – repromaterijala za domaće tržište koji je namenjen ponovnom izvozu;
Obaveza svakog uvoznika/izvoznika robe je da prilikom postupka carinjenja svom špediteru dostavi tačne podatke, posebno je važno da uz dokumenta dostavi „nalog za rad“ sa svim neophodnim podacima o samom predmetu, kao i da učestvuje u tarifiranju robe.
O ovoj i drugim važnim temama koje se odnose na uvoz možete upotpuniti svoje znanje na seminaru koji se održava 11. 10. 2018. link za više informacija: http://www.biljanatrifunovicifa.com/event/uvoz-bez-tajni-2/
Nakon završenog carinjenja, potrebno je da uvoznik/izvoznik, ponovo iskontroliše dokumentaciju, i ukoliko je potrebno u naknadnom postupku da zahtevaju da se isprave eventualne greške. Ukoliko se na vreme pokrene postupak za ispravku eventualnih grešaka otklanja se mogućnost eventualnog kažnjavanja i plaćanja zateznih kamata.
Članom 103. Carinskog zakona regulisano je da carinski službenici mogu da izvrše naknadnu kontrolu komercijalnih dokumenata i robe.

Pod poslovima naknadne kontrole podrazumeva se kontrola pravnih i izuzetno fizičkih lica, posle puštanja robe u slobodan promet, znači u roku od tri godine od datuma carinjenja.
Poslovi naknadne kontrole obuhvataju naknadnu kontrolu svih carinskih postupaka i postupaka sa ekonomskim dejstvom.

PREDMET NAKNADNE KONTROLE

Ponovni pregled carinske deklaracije sa pratećom dokumentacijom kako bi se ispravile greške. Najčešće se pogreši u valuti, bruto ili neto težini, broju koleta, šifri magacinskog prostora, nepotpun trgovački naziv robe…,
Podatak o nameni uvoza u carinskoj deklaraciji takođe je od značaja za pravilan obračun dažbina .
Greškom špediter ili uvoznik propuste da upišu šifru povlastice npr. šifru porekla.
Šifra postupka sa ekonomskim dejstvom, u rubriku 44, se upiše pogrešno ili ne upiše.

TOKOVI KONTROLE

Naknadna kontrola uvoza robe sastoji se iz dve faze, a to je kontrola fizičkog toka robe i finansijsko evidentiranje.
Kada se radi o kontroli fizičkog toka robe, carinski inspektor kontroliše ulazne fakture, tranzitna i transportna dokumenta i svu ostalu dokumentaciju koja prati robu, kao šti su: dokumenta o skladištenju, kargo manifest, konosmani, trgovačke knjige, prepiska sa ino partnerom, računovodstvena kokumentacija.
Kontrola finansijskog toka robe podrazumeva naknadnu kontrolu računovodstvene dokumentacije, završne račune, sveukupno knjigovodstvo.
Dokumenta poput dokaza o plaćanju, fakture, profakture, kreditno pismo.
I ostala dokumenta koja su od značaja za datu naknadnu kontrolu.
Pored ovih, carinski inspektor može da traži na uvid ili da zadrži sledeća dokumenta. Uzorkovanje, uzimanje uzoraka robe za analizu takođe spada u redovan postupak kontrole.

O ovoj i drugim važnim temama koje se odnose na uvoz možete upotpuniti svoje znanje na seminaru koji se održava 11. 10. 2018. link za više informacija: http://www.biljanatrifunovicifa.com/event/uvoz-bez-tajni-2/

KOMERCIJALNA I BANKARSKA DOKUMENTA

Fakture dobavljača
Fakture vezane za sirovinu
Fakture sa posrednicima, pružaocima usluga
Obaveštenja o prilivu na račun
Nalozi za kupovinu i poslovna korespodencija,

DOKUMENTA PROIZVODNJE I LOGISTIKE

Stanje proizvodnih sredstava
Uputstva, trhnički opisi, radni nalozi
Katalozi, ulaz izlaz iz magacina
Otpremnice, isporuke, prijmnice
Transportna dokument
Sertifikati, analize, dozvole, odobrenja drugih državnih organa.



PORESKA DOKUMENTA
Godišnje poreske prijave;
Prijave PDV-a;
Poreske prijave za porez po odbitku;
Zahtevi za kupovinu bez poreza;
Svaki tip korespondecije sa drugim državnim organima.

POGREŠNO TARIFIRANJE

Prema broju učestalih grešaka koje se pronalaze u terenskoj kontroli kod uvoznika jeste pogrešan tarifni broj. Uvoznik najčešće se osloni na špeditera, da on uradi tarifiranje robe ili se tarifni broj prepiše sa uvozne fakture dobavljača. Pogrešan tarifni broj ima za posledicu da uvoznik plati manje carinu i PDV od one sume koju bi platio da je bio iskazan pravi broj.
Da bi u naknadnoj kontroli carinski službenici utvrdili da li je greškom ili namerno iskazan pogrešan tarifni broj, imaju obavezu i pravo da razgovaraju odnosno da zahtevaju informacije od službe nabavke i tehničkih lica u firmi koji treba da opišu sve karakteristike i svojstva robe, posebno ako je roba već dalje prodata ili potrošena, pa ne postoji mogućnost uzorkovanja. Sledeće šta je od koristi za utvrđivanje ispravnog tarifnog broja jeste: servisno i slično uputstvo, katalozi i tehnički opis robe, nalozi za kupovinu, faktura dobavljača, paking lista, transportni dokument, sirovinski sastav proizvoda, namena proizvoda i ako postoji obavezujuće obaveštenje.

POREKLO ROBE I NAKNADNA KONTROLA

Zloupotreba preferencijalnog porekla robe, jedan je od težih prekršaja koju privrednici čine. EUR obrazac koji se koristi kao dokaz – potvrda da je roba proizvedena u EU, ili CEFTA, EFTA, Turska, uvoznicima daje velike olakšice, odnosno oslobađa ih plaćanja carine, plaća se samo PDV na tu robu. Sa znanjem ili ne, domaćie firme sve češćaje zloupotrebljavaju taj dokaz. Dobavljač pošalje robu sa pratećom dokumentacijom koja garantuje preferencijalno poreklo, a da je u stvari ta roba proizvedena – ima poreklo iz sasvim neke druge zemlje sa kojom Srbija nema potpisan sporazum o bescarinskom prometu robe.
Nedavno je u naknadnoj kontroli u jednom preduzeću utvrđen veoma neprijatan slučaj, koji se proširio i na susednu zemlju. Naime, uvezen je uređaj sa preferencijalnim poreklom iz EU, i tom prilikom uvoznik nije imao obavezu plaćanja carine. Međutim, prilikom kontrole utvrđeno je da roba nije porekla kako je navedeno u dokumentaciji, što je prouzrokovalo naknadno plaćanje carine, samim tim povećala se osnovica za PDV, pored doplate za PDV uvoznik je morao da plati zateznu kamatu za kašnjenje u plaćanju obaveza prema državi i naravno usledila je i kazna.
Naša Uprava Carina, ima odličnu saradnju sa svim zemljama, a posebno sa zemljama sa kojima imamo potpisane sporazume o bescarinskom prometu roba. Isporučiocu robe iz inostranstva na zahtev naše carine pokrenut je postupak kontrole. Utvrđeno je da je ta firma samo u toku 2015. godine izvezla 79 puta robe sa lažnim dokumentima.



O ovoj i drugim važnim temama koje se odnose na uvoz možete upotpuniti svoje znanje na seminaru koji se održava 11. 10. 2018. link za više informacija: http://www.biljanatrifunovicifa.com/event/uvoz-bez-tajni-2/

BRUTO / NETO TEŽINA ROBE

Na spoljnotrgovinskim dokumentima obavezan podatak je neto i bruto težina robe, kao i vrsta pakovanja. Ovaj podatak ima višenamensko značenje, dva najvažnija su:
  • Neto težina i broj komada određene robe važna je za svu robu, a posebno za onu koja podleže polaćanju naknade za „eko taksu“ – posebni tokovi otpada;
  • Bruto težina – važna je za utvrđivanje koliko je ambalaže ušlo u zemlju radi plaćanja takse na ambalažu.
Naknadnom kontrolom, utvrđena je velika razlika između neto i bruto težine. Roba – sportske patike bile su zapakovane u kartonske kutije. Naknadnom kontrolom utvrđena je zloupotreba, u jednu kartonsku kutiju bilo je spakovano 2 umesto jednog para parika. Carina i ostale dažbine plaćaju se po paru. Uvoznik je prijavio za carinjenje duplo manju vrednost i količinu robe od stvarne. Ostalo oko naknadnog plaćanja i kazni već znate.
Da ponovim, rok za naknadnu kontrolu je 3 /tri/ godine od dana izvoza ili uvoza robe. Sve što carinici kontrolišu kada se radi o uvozu ista kontrola se odnosi i na robu koju ste izvezli.
Važno je naglasiti i sledeće, nakon prijema dokumentacije, obavezno proveriti sve podatke sa račun da li se slažu sa JCI. Česta slučajna greška špeditera je da ukoliko je vrednost robe iskazana u USD ili nekoj drugoj valuti, da ne proveravajući u programu ostane srednji kurs EUR, što može značajno da utiče na pogrešnu carinsku osnovicu. I to najčešće na štetu uvoznika. Kada uočite bilo koju grešku dužni ste da u saradnji sa špediterom koji je obaviio postupak carinjnja da pokrenete postupak za ispravku greške.

Ukoliko ustanovite da je odstupanje od obaveze plaćanja do 10 eur, nije obavezna ispravka dokumenata, za sumu veću od ove neophodno je.




INFORMACIJE: Dejan Trifunović: 011/ 208-54-10, 011/208-54-11, office@ifa.co.rs

facebook twitter