Eksterni revizor u fizičkom popisu zaliha za 2022. godinu
Osnovne vrste zaliha su:
- sirovine
- proizvodnja
- gotovi proizvodi
- rezervni delovi
- trgovačka roba
Računovodstveni ciklus zaliha je:
- proizvodnja
- skladištenje
- isporuka
S obzirom da zalihe uglavnom čine veći deo imovine privrednih društva, neophodno je vršiti fizički popis zaliha koji će se slagati sa magacinskim knjigama i računima glavne knjige. Fizički popis predstavlja merenje, vaganje, brojanje, procena kvaliteta i stanja zaliha, nakon prebrojavanja kada se istakne novčana vrednost zaliha može se upoređivati sa stanjem zaliha glavne knjige.
Obavezno prisustvovanje revizora prilikom popisa zaliha predstavlja jedan od najznačajnijih postupaka revizije. S obzirom da revizor ne može dati mišljenje ukoliko ne prisustvuje popisu zaliha, revizor prilikom popisa zaliha potvrđuje da zalihe zaista postoje, da su kvantativno i kvalitativno u stanju koje je navedeno u poslovnim knjigama.
Prisustvo revizora prilikom popisa zaliha razmatrano je u Međunarodnom standardu revizije MSR 501 – Revizijski dokaz.
Postoje tri načina popisa zaliha:
- popis zaliha na kraju godine,
- popis zaliha pre ili nakon kraja godine i
- permanentni popis.
Prema revizorima najbolje je vršiti popis zaliha na kraju godine, ukoliko se popis radi pre ili nakon kraja godine do stanja zaliha se dolazi preračunavanjem:
- kada je popis urađen pre kraja godine izračunava se: stanje po popisu + nabavke – izdavanje = stanje na kraju godine
- kada je popis urađen nakon kraja godine izračunava se: stanje po popisu – nabavke + izdavanje = stanje na kraju godine
Pouzdanost revizorskih dokaza zavisi od:
- dužine perioda između datuma popisa i kraja godine. Što je ovaj period duži, pouzdanost dokaza je slabija,
- sistema internih kontrola nad zalihama,
- kvaliteta evidencija o promenama na zalihama u periodu od datuma popisa do kraja godine.
Permanentni popis predstavlja popise koji se vrše tokom cele godine.
U slučaju permanentnog popisa zaliha, revizori proveravaju da li rukovodstvo:
- je obezbedilo da sve vrste zaliha butu popisane barem jednom u toku godine;
- održava adekvatne i ažurne evidencije o zalihama ima zadovoljavajuće procedure za popis zaliha i prebrojavanje na test osnovi
- ispituje i vrši korekcije svih materijalno značajnih razlika.
Prema novom stavu 2. člana 2. Pravilnika o popisu, kojim je propisano da pravno lice, odnosno preduzetnik vrši godišnji popis imovine i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra godine za koju se vrši popis. Takođe, prema članu 9. Pravilnika o popisu, pravno lice, odnosno preduzetnik koji vodi stalnu količinsku i vrednosnu evidenciju o ulazu i izlazu imovine, kao stanje po popisu na dan 31. decembra može upisati njeno knjigovodstveno stanje na taj dan, pod uslovom da je u toku godine izvršen popis imovine i da su viškovi i manjkovi utvrđeni tim popisom proknjiženi na osnovu odluke nadležnog organa pravnog lica, odnosno preduzetnika.
Jedan od zadataka popisa je da se utvrdi da li su sve transakcije na zalihama proknjižene u obračunskom periodu u kome su i nastale.
Razgraničenje ima najveći značaj za tačno knjiženje transakcija u proizvodnim društvima u određenim momentima u računovodstvenom ciklusu, i to u momentu:
- nabavke i prijema robe i usluga,
- trebovanja sirovina za proizvodnju,
- prenosa proizvodnje u toku na gotove proizvode,
- prodaje i isporuke gotovih proizvoda.
Fakture za nabavku zaliha knjiže se kao obaveze samo ako je roba primljena u periodu na koji se odnosi popis. Za robu koja je primljena a nisu dostavljene fakture, vodi se posebno, stanje obaveza se vodi za nefakturisanu robu.
Fakture za prodate zalihe izdate nakon datuma bilansa na koji se popis odnosi ne prikazuju se u bilansu uspeha perioda.
Tokom popisa ne bi trebalo da nastaju promene na zalihama, prijem i isporuka robe bi trebalo odložiti do završetka popisa, u slučaju da nije moguće odložiti, naknadno dospelu ili poslatu robu treba evidentirati i razdvojiti od drugih zaliha.
Nakon popisa proveravaju se popisne liste, da li su sastavljene u skladu sa popisom i da li se slažu zalihe iz poslovnih knjiga sa stanjem popisa.
Popis zaliha je neophodno dobro isplanirati, isplanirati vreme kada će se vršiti popis zaliha da bi se smanjila mogućnost da se roba nalazi u transportu ili u rukama trećeg lica. Takođe prilikom proizvodnog procesa moguće je da roba dugo putuje do proizvodnog dela privrednog društva. Poželjno je da prilikom planiranja popisa bude uključen i revizor kako bi bolje upoznao privredno društvo, prirodu poslovanja i rizike povezane sa zalihama.
Rukovodstvo privrednog društva je odgovorno za organizaciju fizičkog popisa zaliha, oni određuju popisnu komisiju, pripremaju plan popisa i procedure a to su:
- pred fizički popis članovi komiseje dobijaju svoja zaduženja, ko broji a ko pregleda zalihe itd.
- član komisije ne može biti lice koje rukovodi zalihama u privrednom društvu niti lice koje je nadređeno tom licu radi sprečavanja prikrivanja zloupotrebe zaliha, otuđivanja i uništenja nemarom;
- pre popisa, sve lokacije treba da budu očišćene i zalihe treba da budu raspoređene na uredan način;
- komisiji za popis se prilikom fizičkog popisa zaliha daju popisne liste koje sadrže sve zalihe privrednog društva, nakon popisa članovi komisije predaju liste kako popunjene tako i nepopunjene, efikasniji ali skuplji način fizičkog popisa je popis koji se vrši čitačem bar kodova, ali on zahteva da svaka stavka sadrži bar kod;
- svi predmeti popisa trebaju biti obeleženi nakon brojanja da su već prebrojani;
- popisana sredstva moraju biti raspoloživa i spremna za ponovno prebrojavanje;
- robi koja se primi ili izda tokom popisa vodi se posebna evidencija (obično prema broju prijemnice ili otpremnice);
- roba primljena u toku popisa razdvaja se fizički od druge robe do završetka popisa;
- roba koja se isporučuje u toku popisa bi trebalo unapred razdvojiti i obeležiti od ostalih zaliha.
Članovi komisije, kao i nadzora popisne komisije ne mogu biti lica zadužena za prijem robe, isporuku, knjiženje. Razlog je da bi se smanjile mogućnosti da se prikriju zalihe koje su uništene nemarom nadležnih lica ili otuđene na nezakonit način.
Revizija zaliha ima za cilj da potvrdi da su sve navedene tvrdnje rukovodstva tačne, čime se obezbeđuje integritet finansijskih izveštaja. Revizori treba da prikupe dovoljno revizorskih dokaza koji se odnose na postojanje i stanje zaliha koji su:
- vrednovanje uputstava i procedura koje je pripremilo rukovodstvo za knjiženje i kontrolu rezultata fizičkog popisa zaliha;
- posmatranje izvođenja fizičkog popisa zaliha;
- ispitivanje (inspekcijsko ispitivanje) sredstava na zalihama;
- brojanje zaliha na test osnovi;
- izvođenje odgovarajućih revizorskih procedura nad računovodstvenim evidencijama o zalihama radi utvrđivanja adekvatnosti odslikavanja rezultata fizičkog popisa zaliha.
Provera tačnosti razgraničenja može da se izvrši ispitivanjem prijemnica i otpremnica izdatih nekoliko dana pre i nekoliko dana posle datuma bilansa.
Zahtevi za obelodanjivanjem zaliha obuhvataju:
- vrstu zaliha,
- metod obračuna izlaza sa zaliha materijala,
- dugoročne ugovore o nabavci zaliha,
- nabavke od povezanih lica,
- zalihe date na konsignaciju,
- založene zalihe,
- gubitke na zalihama i gubitke na vrednosti zaliha,
- obaveze u garantnom roku, itd.
Jedan od glavnih ciljeva revizije zaliha je da se utvrdi da li značajni iznosi zaliha prikazani u finansijskim izveštajima i zaista postoje i da li su procenjeni u skladu sa odgovarajućom računovodstvenom regulativom.
Prisustvovanje fizičkom popisu zaliha obuhvata nekoliko revizorskih procedura, a to su:
- ispitivanje (inspekcijsko ispitivanje) sredstava radi uveravanja da ona postoje i radi provere kvaliteta njihovog stanja, kao i njihovo prebrojavanje i fizičko merenje;
- posmatranje poštovanja i primene uputstava koje je izdalo rukovodstvo, kao i kontrole nad obradom rezultata fizičkog popisa i poštovanje procedura knjiženja; i
- prikupljanje revizorskih dokaza o pouzdanosti procedura popisa.
Da bi mogao da stekne mišljenje o stanju zaliha, revizor mora dobro da poznaje prirodu poslovanja društva.
Primarnu odgovornost za planiranje i sprovođenje fizičkog popisa zaliha ima rukovodstvo. To podrazumeva da:
- iznosi na računima zaliha prikazuju samo zalihe koje stvarno postoje i da na tim računima budu iskazane sve zalihe koje su u vlasništvu društva,
- računovodstvene evidencije sadrže i izveštaj o fizičkom popisu zaliha.
Revizor snosi odgovornost za pribavljanje dovoljnih revizorskih dokaza o stanju zaliha na osnovu:
- evidencija o zalihama;
- sistema internih kontrola u ciklusu zaliha;
- rezultata o izvršenom popisu;
- revizorskih popisa na test osnovi.
Revizor je u obavezi i da prisustvuje fizičkom popisu zaliha ako su iznosi zaliha materijalno značajni.
Po okončanju popisa, potrebno je uskladiti knjigovodstveno stanje zaliha sa stanjem po popisu. Sa stanovišta finansijskog izveštavanja, važno je da društvo ima unapred utvrđene računovodstvene politike, metode i tehnike za procenjivanje zaliha i da ih primenjuje iz perioda u period. Konačan rezultat popisa je Izveštaj o izvršenom popisu.
You must be logged in to post a comment.