Otkup sekundarnih sirovina i porezi

Otkup sekundarnh sirovina obavezuje otkupljivače da plate određene poreze. Nemoguće je primeniti jednoobrazni način obračuna poreza na otkup sekundarnih sirovina iz razloga što je potrebno posmatrati ko je kupac i ko je prodavac sekundarnih sirovina.

U praksi postoje praktično četiri modela otkupa, kada je otkupljivač preduzeće ili preduzetnik, dok je prodavac:

  • Fizičko lice;
  • Strano fizičko lice;
  • Pravno lice – preduzeće ili preduzetnik koji nije u sistemu PDV i
  • Pravno lice – preduzeće ili preduzetnik koji je u sistemu PDV.

 

Prilikom ispravnog utvrđivanja poreske obaveze, obveznik poreza prvo mora da vodi računa od koga otkupljuje sekundarne sirovine, a onda da primeni zakone u zavisnosti od poslovne situacije.

 

O ovoj temi, već je detaljno pisano na platformi. Međutim, ima puno pitanja na ovu temu i dalje, privrednicima nije jasno da li  trebaju da plaćaju porez po odbitku od 1% kada otkupljuju sekundarne sirovine od pravnih lica.

Zakoni koji se odnose na ovu oblast i primenjuju se u zavisnosti ko otkupljuje sekundarne sirovine i od koga.

  1. Zakon o porezu na dobit pravnih lica člana 40. stav 12.
  2. Zakon o porezu na dohodak građana, član 85.
  3. Zakon o porezu na dodatu vrednost član 10. stav 1. tačka 1) Zakona.

Rezidentno pravno lice koje otkupljuje sekundarne sirovine i otpad od rezidentnog, odnosno nerezidentnog pravnog lica, dužno je da prilikom isplate naknade tim licima obračuna, obustavi i na propisani račun uplati porez po odbitku po stopi od 1% od iznosa naknade, kao i da podnese poresku prijavu nadležnom poreskom organu u roku koji je propisan ovim zakonom.

 

Kada obveznik PDV drugom obvezniku PDV prodaje sekundarne sirovine, poreski dužnik za taj promet je obveznik PDV – primalac- kupac tih dobara, s obzirom na to da se predmetna dobra smatraju sekundarnim sirovinama u smislu navedenih propisa.

Pravilnikom o utvrđivanju sekundarnih sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa sekundarnim sirovinama, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS“, br. 107/2012 i 74/2013 – dalje: Pravilnik) bliže je uređeno, između ostalog, koja se dobra smatraju sekundarnim sirovinama za svrhu određivanja poreskog dužnika u skladu sa Zakonom. S tim u vezi, kada obveznik PDV drugom obvezniku PDV vrši promet gumenog granulata – granula dobijenih reciklažom otpadnih automobilskih i drugih guma (osim tvrdih guma), poreski dužnik za taj promet je obveznik PDV – primalac tih dobara, s obzirom na to da se predmetna dobra smatraju sekundarnim sirovinama u smislu navedenih propisa.

* * *

Odredbom člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (dalje: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.

Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) Zakona, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik PDV koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice.

Odredbom člana 10. stav 2. tačka 1) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara i usluga, obveznik PDV, za promet sekundarnih sirovina i usluga koje su neposredno povezane sa tim dobrima, izvršen od strane drugog obveznika PDV.

Odredbama člana 2. stav 1. Pravilnika propisano je da se sekundarnim sirovinama, u smislu člana 10. stav 2. Zakona, smatraju:

1) otpaci i ostaci od metala i njihovih legura, osim od plemenitih metala i njihovih legura;

2) zgura, uključujući i granulisanu, kovarina i ostali otpaci pri proizvodnji gvožđa ili čelika;

3) zgura, pepeo i ostaci koji sadrže metale, arsen ili jedinjenja metala i arsena, koji ne nastaju pri proizvodnji gvožđa i čelika;

4) granule i prah, od sirovog gvožđa, manganovog ogledalastog gvožđa, gvožđa ili čelika;

5) otpaci i ostaci od plemenitih metala, metala platiranih plemenitim metalom i ostali ostaci i otpaci koji sadrže plemenite metale;

6) otpaci i ostaci hartije ili kartona za ponovnu preradu;

7) stakleni krš i ostali otpaci od stakla;

8) otpaci, strugotine i ostaci od plastičnih masa;

9) otpaci, strugotine i ostaci od gume (osim tvrde gume), prah i granule dobijene od tih proizvoda;

10) otpaci od tekstila, kože, imitacije kože i krzna.

Prema članu 2. stav 2. Pravilnika, sekundarnim sirovinama, u smislu člana 10. stav 2. Zakona, smatraju se i dobra koja se pretežno sastoje od jednog ili više materijala iz stava 1. ovog člana, a koja su neupotrebljiva zbog loma, rezanja, cepanja ili drugog načina oštećenja, odnosno dobra neupotrebljiva zbog istrošenosti (npr. akumulatori, baterije, automobilske gume, ambalažni otpad, električna i elektronska oprema koja predstavlja otpad u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje otpadom, uključujući i sve sastavne delove, sklopove i potrošni materijal koji su deo dobra koje se odbacuje).“

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-964/2020-04 od 1.2.2021. godine)

 

 

Mišljenja Ministarstva finansija koja se odnose na: OTKUP SEKUNDARNIH SIROVINA

PORESKI TRETMAN PRIHODA KOJE FIZIČKO LICE OSTVARI PRODAJOM SVOJIH POKRETNIH STVARI – SEKUNDARNIH SIROVINA PRAVNIM LICIMA REGISTROVANIM ZA VRŠENJE OTKUPA TIH SIROVINA

Zakon o porezu na dohodak građana

član 85

 

Ukoliko se radi o prihodima koje fizičko lice ostvari po osnovu prodaje pojedinih predmeta, odnosno delova predmeta sopstvene pokretne imovine (koji u pogledu svojstava, kao i sa stanovišta namene i upotrebe, po svojoj suštini predstavljaju sekundarne sirovine, u momentu prodaje, odnosno otkupa), pravnim licima koja su registrovana za vršenje otkupa sekundarnih sirovina, a radi njihove dalje prerade u smislu sekundarnih sirovina, tako ostvareni prihod podleže plaćanju poreza na dohodak građana kao drugi prihod

„Odredbama čl. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009 i 18/2010 – dalje: Zakon) propisano je da porez na dohodak građana plaćaju fizička lica koja ostvaruju dohodak, na prihode iz svih izvora, sem onih koji su posebno izuzeti Zakonom.

Odredbom člana 85. stav 1. tačka 10) Zakona propisano je da se ostalim prihodima u smislu tog zakona smatraju i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito, pored ostalog, prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, ako nisu oporezovani kao prihodi od samostalne delatnosti u smislu ovog zakona.

Obveznik poreza na druge prihode je fizičko lice koje ostvari te prihode (stav 2. tog člana Zakona).

Poresku osnovicu čini oporezivi prihod, kao bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%, na koju se primenjuje poreska stopa od 20%. Na druge prihode koje ostvari fizičko lice po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, obračunati porez umanjuje se za 40%.

Saglasno navedenom, sa stanovišta poreza na dohodak građana, ukoliko se radi o prihodima koje fizičko lice ostvari po osnovu prodaje pojedinih predmeta, odnosno delova predmeta sopstvene pokretne imovine (koji u pogledu svojstava, kao i sa stanovišta namene i upotrebe, po svojoj suštini predstavljaju sekundarne sirovine, u momentu prodaje, odnosno otkupa), pravnim licima koja su registrovana za vršenje otkupa sekundarnih sirovina, a radi njihove dalje prerade u smislu sekundarnih sirovina, smatramo da tako ostvareni prihod podleže plaćanju poreza na dohodak građana kao drugi prihod, saglasno odredbi člana 85. stav 1. tačka 10) Zakona.“

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 414-00-109/2010-04 od 28.1.2011. godine)

 

 

OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA DOBIT PO ODBITKU PRILIKOM ISPLATE NAKNADE PO OSNOVU OTKUPA SEKUNDARNIH SIROVINA

Zakon o porezu na dobit pravnih lica

član 40

 

Rezidentno pravno lice koje vrši otkup sekundarnih sirovina i otpada dužno je da (počev od 31. maja 2013. godine) prilikom isplate naknade rezidentnom ili nerezidentnom pravnom licu (od kojeg otkupljuje sekundarne sirovine i otpad) obračuna, obustavi i na propisani račun uplati porez na dobit po odbitku po stopi od 1%, pri čemu osnovicu za oporezivanje (na koju se primenjuje stopa od 1%) čini iznos naknade koja ne sadrži porez na dodatu vrednost. S tim u vezi, obveznik ovog poreza je primalac naknade (rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice), dok je isplatilac naknade (rezidentno pravno lice), kao poreski platac, dužno da u momentu isplate naknade obračuna, obustavi i uplati porez na dobit po odbitku

„Rezidentno pravno lice koje vrši otkup sekundarnih sirovina i otpada dužno je da (počev od 31. maja 2013. godine) prilikom isplate naknade rezidentnom ili nerezidentnom pravnom licu (od kojeg otkupljuje sekundarne sirovine i otpad) obračuna, obustavi i na propisani račun uplati porez na dobit po odbitku po stopi od 1%, pri čemu osnovicu za oporezivanje (na koju se primenjuje stopa od 1%) čini iznos naknade koja ne sadrži porez na dodatu vrednost. S tim u vezi, obveznik ovog poreza je primalac naknade (rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice), dok je isplatilac naknade (rezidentno pravno lice), kao poreski platac, dužno da u momentu isplate naknade obračuna, obustavi i uplati porez na dobit po odbitku.

* * *

Odredbom člana 40. stav 12. Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013 i 108/2013 – dalje: Zakon) propisano je da je rezidentni obveznik koji otkupljuje sekundarne sirovine i otpad od rezidentnog, odnosno nerezidentnog pravnog lica, dužan je da prilikom isplate naknade tim licima obračuna, obustavi i na propisani račun uplati porez po odbitku po stopi od 1% od iznosa isplaćene naknade.

Iznos naknade iz stava 12. ovog člana ne sadrži porez na dodatu vrednost (član 40. stav 13. Zakona).

Saglasno odredbi člana 40. stav 14. Zakona isplatilac naknade sastavlja i u roku od 15 dana od isteka tromesečja podnosi nadležnom poreskom organu poresku prijavu, koja sadrži najmanje podatke o izvršenom prometu i obračunatom i plaćenom porezu iz stava 12. člana 40. Zakona.

Navedene zakonske odredbe primenjuju se počev od 31. maja 2013. godine, shodno odredbi člana 20. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 47/2013).“

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 430-01-00382/2013-04 od 7.4.2014. godine)

 

 

PORESKI TRETMAN PRIHODA OSTVARENOG PRIKUPLJANJEM SEKUNDARNIH SIROVINA

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju

član 12

 

 

Kada se radi o prikupljanju sekundarnih sirovina, naknada predstavlja cenu prikupljenih sirovina, u kojoj sam rad nije posebno vrednovan, odnosno nije bitan element kod određivanja naknade. Naime, ova naknada zavisi od vrste, količine i kvaliteta prikupljenih sekundarnih sirovina, pri čemu je cena za određenu vrstu sekundarnih sirovina unapred utvrđena i kao takva poznata neodređenom broju lica, koji prikupljanje vrše kao jedini ili povremeni izvor prihoda

„Odredbama člana 12. stav 1. tačka 3) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003) utvrđeno je da su obavezno osigurana lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih je izvršen posao ostvaruju naknadu – ugovorenu naknadu, a nisu osigurani po drugom osnovu. S tim u vezi, navedenim zakonom je utvrđena obaveza plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na ugovorenu naknadu na koju se plaća porez u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak građana.

Prema tome, bitni elementi za primenu ove odredbe su:

– postojanje ugovora

– rad

– ugovorena naknada.

Kada se radi o prikupljanju sekundarnih sirovina, naknada predstavlja cenu prikupljenih sirovina, u kojoj sam rad nije posebno vrednovan, odnosno nije bitan element kod određivanja naknade. Naime, ova naknada zavisi od vrste, količine i kvaliteta prikupljenih sekundarnih sirovina, pri čemu je cena za određenu vrstu sekundarnih sirovina unapred utvrđena i kao takva poznata neodređenom broju lica, koji prikupljanje vrše kao jedini ili povremeni izvor prihoda.

Imajući sve to u vidu, smatramo da u ovom slučaju preovlađuju elementi kupoprodaje, kao obligacionopravnog odnosa između otkupljivača (kupca) i lica koje prodaje prikupljene sekundarne sirovine, tako da nema osnova da se na ostvarenu naknadu po osnovu prodaje sekundarnih sirovina, obračunava i uplaćuje doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Iz tog razloga se u tom delu koriguje mišljenje ovog ministarstva br. 011-00-91/2003-03 od 10.9.2003. godine.“

(Mišljenje Ministarstva za socijalna pitanja, br. 011-00-245/2003-03 od 12.11.2003. godine)

 

 

Detaljno, kako se obračunava porez po odbitku na otkup sekundarnih sirovina, i poljoprivrednih proizvoda imate OVDE >>>

Detaljno, kako se obračunava porez po odbitku na otkup sekundarnih sirovina, i poljoprivrednih proizvoda imate OVDE >>>

Pitanja i odgovori

U svakom trenutku, pretplatnicima platforme dostupan je sistem poslovne pomoći. Ako imate pitanje iz ove ili neke druge oblasti, kliknite na dugme, ulogujte se (samo za pretplatnike platforme) i unesite pitanje.

Biljana Trifunović