PDV u građevinarstvu – prema budžetskom korisniku
Određivanje PDV dužnika za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva u slučaju kada obveznik PDV navedeni promet vrši budžetskom korisniku
Prilikom određivanja PDV dužnika za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva potrebno je prvo odrediti da li se konkretni promet koji vrši obveznik PDV svrstava u promet dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva, a potom da li je primalac dobara, odnosno usluga obveznik PDV i/ili lice iz člana 9. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrednost
(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-590/2020-04 od 9.9.2020. godine)

Prijavite se na našu listu da bi nastavili sa čitanjem...
Ceo tekst je dostupan svima koji se prijave popunjavanjem forme ispod. Prijave je potrebna samo jednom, tekst je posle toga stalno dostupan i besplatan.
„U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 86/2004 – ispr., 61/2005, 61/2007, 93/2012, 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 68/2014 – dr. zakon, 142/2014, 5/2015 – usklađeni din. izn., 83/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 108/2016, 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 13/2018 – usklađeni din. izn., 30/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn. i 72/2019 – dalje: Zakon), za promet dobara i usluga iz oblasti građevinarstva koji obveznik PDV vrši drugom obvezniku PDV, odnosno licu iz člana 9. stav 1. Zakona, obavezu obračunavanja i plaćanja PDV ima primalac dobara i usluga kao poreski dužnik iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona. Pravilnikom o utvrđivanju dobara i usluga iz oblasti građevinarstva za svrhu određivanja poreskog dužnika za porez na dodatu vrednost („Sl. glasnik RS“, br. 86/2015 – dalje: Pravilnik) bliže se uređuje šta se, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatra dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva.
S tim u vezi, u slučaju kada obveznik PDV vrši promet dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona budžetskom korisniku, poreski dužnik određuje se u skladu sa Zakonom. Naime, ako je budžetski korisnik:
1) obveznik PDV i istovremeno lice iz člana 9. stav 1. Zakona, poreski dužnik je primalac – budžetski korisnik;
2) obveznik PDV, a nije lice iz člana 9. stav 1. Zakona, poreski dužnik je primalac – budžetski korisnik;
3) lice iz člana 9. stav 1. Zakona, a nije obveznik PDV, poreski dužnik je primalac – budžetski korisnik.
Ako budžetski korisnik nije ni obveznik PDV ni lice iz člana 9. stav 1. Zakona, poreski dužnik za promet dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona je isporučilac dobara, odnosno pružalac usluga.
Poreski dužnik, uključujući i budžetskog korisnika, dužan je da obračuna PDV i da obračunati PDV plati u skladu sa Zakonom.
Prema tome, u cilju adekvatne primene člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona potrebno je prvo odrediti da li se konkretni promet koji vrši obveznik PDV svrstava u promet dobara ili usluga iz oblasti građevinarstva u skladu sa Pravilnikom, a potom da li je primalac dobara, odnosno usluga obveznik PDV i/ili lice iz člana 9. stav 1. Zakona.
Odredbama člana 3. Zakona propisano je da su predmet oporezivanja PDV isporuka dobara i pružanje usluga (dalje: promet dobara i usluga) koje poreski obveznik izvrši u Republici uz naknadu, u okviru obavljanja delatnosti, kao i uvoz dobara u Republiku.
Promet dobara, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 4. stav 1. Zakona, je prenos prava raspolaganja na telesnim stvarima (dalje: dobra) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Prometom dobara, u smislu ovog zakona, smatra se i isporuka dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala isporučioca, ako se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima (član 4. stav 3. tačka 6) Zakona).
Promet usluga, u smislu ovog zakona, a u skladu sa odredbom člana 5. stav 1. Zakona, su svi poslovi i radnje u okviru obavljanja delatnosti koji nisu promet dobara iz člana 4. ovog zakona.
Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatra se i predaja dobara proizvedenih ili sastavljenih po nalogu naručioca, od materijala naručioca (član 5. stav 3. tačka 3) Zakona).
Odredbom člana 9. stav 1. Zakona propisano je da Republika i njeni organi, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana zakonom, odnosno aktom organa Republike, teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave u cilju obavljanja poslova državne uprave ili lokalne samouprave (dalje: Republika, organi i pravna lica), nisu obveznici u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga iz delokruga organa, odnosno u cilju obavljanja poslova državne uprave ili lokalne samouprave.
Republika, organi i pravna lica obveznici su za promet dobara i usluga iz stava 1. ovog člana za koji bi izuzimanje od obaveze u smislu stava 1. ovog člana moglo da dovede do narušavanja konkurencije, kao i za promet dobara i usluga izvan delokruga organa, odnosno van obavljanja poslova državne uprave ili lokalne samouprave, a koji su oporezivi u skladu sa ovim zakonom. Smatra se da bi izuzimanje od obaveze u smislu stava 1. ovog člana moglo da dovede do narušavanja konkurencije, u smislu ovog zakona, ako promet dobara i usluga iz stava 1. ovog člana, osim Republike, organa i pravnih lica, vrši i drugo lice.
Prema odredbi člana 10. stav 1. tačka 1) Zakona, poreski dužnik, u smislu ovog zakona, je obveznik koji vrši oporezivi promet dobara i usluga, osim kada obavezu plaćanja PDV u skladu sa ovim članom ima drugo lice.
Odredbom člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona propisano je da je, izuzetno od stava 1. tačka 1) ovog člana, poreski dužnik primalac dobara i usluga iz oblasti građevinarstva, obveznik PDV, odnosno lice iz člana 9. stav 1. ovog zakona, za promet izvršen od strane obveznika PDV.
Saglasno odredbama člana 2. stav 1. Pravilnika, o dobrima i uslugama iz oblasti građevinarstva, u smislu člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona, smatraju se dobra i usluge čiji se promet vrši u skladu sa članom 4. stav 1. i stav 3. tačka 6) i članom 5. stav 1. i stav 3. tačka 3) Zakona, u okviru obavljanja delatnosti iz sledećih grupa Klasifikacije delatnosti koje su propisane Uredbom o klasifikaciji delatnosti („Sl. glasnik RS“, br. 54/2010), i to:
1) 41.20 Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada;
2) 42.11 Izgradnja puteva i autoputeva;
3) 42.12 Izgradnja železničkih pruga i podzemnih železnica;
4) 42.13 Izgradnja mostova i tunela;
5) 42.21 Izgradnja cevovoda;
6) 42.22 Izgradnja električnih i telekomunikacionih vodova;
7) 42.91 Izgradnja hidrotehničkih objekata;
8) 42.99 Izgradnja ostalih nepomenutih građevina;
9) 43.11 Rušenje objekata;
10) 43.12 Priprema gradilišta;
11) 43.21 Postavljanje električnih instalacija;
12) 43.22 Postavljanje vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema;
13) 43.29 Ostali instalacioni radovi u građevinarstvu;
14) 43.31 Malterisanje;
15) 43.32 Ugradnja stolarije;
16) 43.33 Postavljanje podnih i zidnih obloga;
17) 43.34 Bojenje i zastakljivanje;
18) 43.91 Krovni radovi;
19) 43.99 Ostali nepomenuti specifični građevinski radovi.
Kada obveznik poreza na dodatu vrednost (dalje: PDV) obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od sopstvenog materijala, pod uslovom da se ne radi samo o dodacima ili drugim sporednim materijalima, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 4. st. 1. i 3. tačka 6) Zakona, vrši promet dobara iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona (stav 2. istog člana Pravilnika).
Odredbom stava 3. istog člana Pravilnika propisano je da, kada obveznik PDV obavlja aktivnosti iz stava 1. ovog člana, nezavisno od toga da li je registrovan za obavljanje tih aktivnosti u skladu sa zakonom, po nalogu naručioca, od materijala naručioca, smatra se da obveznik PDV, u skladu sa članom 5. st. 1. i 3. tačka 3) Zakona, vrši promet usluga iz oblasti građevinarstva iz člana 10. stav 2. tačka 3) Zakona.“
You must be logged in to post a comment.